Kako piše SeeBiz, Hrvatska je najviše zadužena i već odavno spada među visoko zadužene zemlje u svijetu. Vanjski dug je krajem prošle godine iznosio više od 44 milijarde eura, a analitičari u Hrvatskoj tvrde da tek 12 posto tog duga ili 5,2 milijarde eura iznosi vanjski dug države. Sve ostalo je dug poduzeća, poduzetnika i banaka.
Krajem prošle godine vanjski dug Slovenije dostigao je cifru od 39 milijardi eura. Njihovi ekonomisti su izračunali da je učešće države u tom dugu čak 34 posto, što bi trebalo značiti da je od ukupnog inozemnog duga Slovenije država dužna više od 13,3 milijarde eura.
Ako nastavimo ovako, zadesit će nas 'grčki sindrom'
Ekonomisti kažu da se lani zaduženost države u Sloveniji udvostručila, te upozoravaju da bi, ako se taj trend nastavi i u naredne tri godine, i njih mogao zadesiti 'grčki sindrom'. To se odnosi i na Hrvatsku, jer je i u jednom i u drugom slučaju učešće vanjskog duga u bruto nacionalnom proizvodu znatno iznad praga od 80 posto koji govori o prevelikoj zaduženosti. Slovenci su taj prag "prešišali" za 31,4 posto, a Hrvati za gotovo 18 posto.
Iako su i Srbija i BiH u značajnim financijskim teškoćama, još ne spadaju u krug visoko zaduženih zemalja u svijetu. Krajem prošle godine vanjski dug Srbije iznosio je nešto više od 22,8 milijardi eura, dok je vanjski dug BiH dostigao cifru od 5,1 milijardu konvertibilnih maraka. Od toga na Republiku Srpsku otpada 1,8 milijardi konvertibilnih maraka.
Slovenija će se najbrže oporaviti
Ekonomisti upozoravaju da su osnovni uzorci financijskih teškoća u svim zemljama koje su nastale raspadom SFRJ prevelik i često nekontroliran rast javne potrošnje, kao i stalno povećanje uvoza, tako da se stalno povećava i vanjskotrgovinski deficit.
No, s obzirom da je Slovenija u međunarodnim trgovinskim asocijacijama, izvjesno je da će se i pored značajnih problema ona najbrže oporaviti. Što će biti s ostalim zemljama u regiji, ni najsmjeliji se ne usuđuju prognozirati, piše SeeBiz.
Za zaključak, kad se pregledaju navedeni podaci i usporede s onima otprije 20 godina, pokazuje se da krilatica "Dužan si k'o Jugoslavija" više nema uporišta.
Prethodni članci:
arti-201005030812006 arti-201004140232006
