Ukupni javni dug, koji uključuje dug opće države, dug HBOR-a i državna jamstva, time je dosegnuo 52,5 posto ukupnog BDP-a, prenosi Banka.hr izvještaj analitičara RBA u Dnevnim financijskim vijestima.
Rastu javnog duga najviše je doprinio rast duga središnje države. Naime, sredstva za financiranje proračunskog manjka te refinanciranje obveza pribavljena su uglavnom izdavanjem državnih obveznica, a uz to se država dodatno zadužila izdavanjem trezorskih zapisa. Analitičari RBA i u idućim mjesecima očekuju nastavak rasta javnog duga zbog očekivanih slabijih prihoda državnog proračuna uz istovremen rast rashoda i većih potreba države za refinanciranjem.
Inače, ukupni dug opće države (koji čini dug središnje države, lokalne države te izvanproračunskih fondova) krajem prvog kvartala iznosio je 120,2 milijarde kuna. To je 36,2 posto BDP-a što je rast od 0,8 postotnih bodova u odnosu na kraj prošle godine. Najvažnija kategorija (s udjelom od 64,7 posto u ukupnom javnom dugu) i dalje je dug središnje države, koji je na kraju prvog tromjesečja iznosio 112,6 milijardi kuna. U odnosu na isto lanjsko razdoblje to je rast za 14,4 milijarde kuna ili 14,7 posto.
Slijedeća značajna kategorija ukupnog javnog duga su državna jamstva. Ona su krajem prvog tromjesečja iznosila 40,8 milijardi kuna, što je za 16,6 posto više nego krajem istog prošlogodišnjeg razdoblja.
Zadnja stavka javnog duga, ukupan dug HBOR-a, iznosio je 13,2 milijarde kuna, čim godišnjoj razini bio viši za 18,6 posto, piše Banka.hr.
Prethodni članci:
arti-201007210056006 arti-201007130699006 arti-201007080489006 arti-201007250367006 arti-201007270231006
