Javni dug Hrvatske u studenom je opet rastao. Na godišnjoj razini zabilježio je porast od 10,5 milijardi kuna, odnosno 3,7 posto čime je dosegao 300,2 milijarde i dostigao najvišu nominalnu razinu od kada se ti podaci vode. Porastao je i na mjesečnoj razini i to za 9,3 milijardi kuna, odnosno za 3,2 posto.
Loše podatke analizirali su u Hrvatskoj gospodarskoj komori dajući im ipak nešto optimističniji prizvuk. Naime, iz HGK poručuju kako su unatoč povećanju na godišnjoj razini kretanja javnog duga povoljna jer se smanjuju potrebe države za financiranjem.
Smanjenje potrebe države za financiranjem
"Bez obzira na privremeni porast razine javnog duga u studenome, kretanja javnog duga i dalje ostaju povoljna jer se pri uravnoteženom državnom proračunu smanjuju potrebe za financiranjem, koje se obavlja po sve povoljnijim uvjetima", navodi direktor Sektora za ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
U analizi se podsjeća i na zaduživanje države u studenom kada je na domaćem tržištu izdana obveznica u iznosu od 5,8 milijardi kuna, uz kamatnu stopu od 1,75 posto s dospijećem u 2023. godini, a na inozemnom obveznica od 1,275 milijardi eura, uz kamatu od 2,75 posto s dospijećem u 2030. godini. Dobivena sredstva korištena su mahom za otplatu dospjele domaće obveznice te za prijevremenu otplatu i refinanciranje zaduženja s državnim jamstvima HAC-a, ARZ-a i HC-a.
Javni dug na oko 80 posto BDP-a
U analizi se navodi kako su kretanja razine javnog duga u prošloj godini bila obilježena pozitivnim utjecajem smanjivanja proračunskog manjka i njegova prelaska u suficit, što je umanjilo potrebu za zaduživanjem te istodobno nastavkom razdoblja povijesno niskih kamatnih stopa na domaćem i inozemnom tržištu, što je otvorilo prostor povoljnijem refinanciranju državnog duga.
HGK također navodi kako se zbog niže kamate država lani više zaduživala na domaćem terenu te da je stoga unutarnji dug porastao za 6,3 milijarde kuna. Razina javnog duga kretala se oko 80 posto BDP-a što je manje nego li 2016. kada je taj udjel iznosio 84 posto. S obzirom na to javni dug se smanjuje prema dinamici koje je zacrtala Europska komisija.
