arti-201004210288006Aktualiziranje priče vezane za povrat imovine Ine u Srbiji u vrijednosti od 207 milijuna eura, potaknula je zanimanje za sudbinu imovine srpskih tvrtki u Hrvatskoj. Prema neslužbenim procjenama njena vrijednost iznosi dvije milijarde eura, piše Poslovni dnevnik.
Među tvrtkama koje prednjače po imovini nalaze se Geneks, NIS, Ineks, Jat Airways, Simpo, Željeznice Srbije i Carnex. U Jatu tvrde da je njegovom imovinom, vrijednom 70 milijuna eura, osnovana zračna kompanija Croatia Airlinesa. Popis imovine dostavile su i Željeznice Srbije, a prije više godina to je uradio Geneks.
Potraživanja NIS-a procjenjuju se na više od 400 milijuna eura, u što spada i udjel u gradnji naftovoda Janaf. Carnex, čiji je vlasnik britanski investicijski fond Ashmore, najavljuje da će sudskim putem tražiti povrat skladišta i trgovina u Rijeci, Splitu i Zagrebu.
Jat Airways već je podnio tužbu protiv Hrvatske i Croatia Airlinesa, ali nikakav odgovor još uvijek nisu dobili, tvrdi Milan Cvejić, zamjenik generalnog direktora Jat Airwaysa. U Croatia Airlinesu kažu da nisu dobili nikakvu službenu tužbu od Jata te da zbog toga ništa ne mogu komentirati.
arti-201004210246006U srpskoj Republičkoj direkciji za imovinu smatraju kako se pitanje sudbine imovine državnih poduzeća s Hrvatskom može riješiti međudržavnim sporazumom, dok su društvene tvrtke upućuju da povrat imovine traže putem suda. Srbija još nema pravni mehanizam kojim bi zaštitila svoja poduzeća. U Direkciji kažu da je to zato što srpska imovina u Hrvatskoj službeno ne postoji, piše Poslovni.
Srboljub Panić, zamjenik direktora Republičke direkcije, to objašnjava različitim pristupima dviju država. Prema njegovim riječima, Srbija nije ništa mijenjala oko statusa imovine, dok je Hrvatska svu imovinu srpskih tvrtki prenijela u Hrvatski fond za privatizaciju preko kojeg ju je kasnije prodavala.
Panić je naglasio da je u tijeku postupak prijave imovine tvrtki i u ostalim bivšim republikama SFRJ, koji bi trebao biti završen do rujna. Kada je Agencija za privatizaciju prije dvije godine odlučila prodati imovinu poduzeća iz bivših republika koja se nalazi u Srbiji, uslijedili su diplomatski protesti Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pa je taj postupak obustavljen. Na prodaju tako čeka više od stotinu tvrtki čiji su vlasnici zapravo izvan Srbije.
Prethodni članci:
arti-201004210288006 arti-201004190417006 arti-201004210246006 arti-201002090230006