U strukturi depozita, u prva četiri mjeseca pali su depoziti na žiro i tekućim računima te štedni depoziti. Do kraja travnja, u odnosu na početak godine, smanjili su se 5,25 milijardi kuna, odnosno 1,46 milijardi.
Nastavljen trend razduživanja
"Krvnu sliku" poboljšali su oročeni depoziti i to rastom od 5,03 milijarde kuna u odnosu na početak godine. Tako su krajem travnja, ukupni oročeni depoziti iznosili 221,2 milijarde kuna.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo-Alpe-Adria banke kaže svi ovi podaci pokazuju da se nastavlja trend razduživanja privatnog sektora, pad depozita po viđenju dodatno reflektira veliku nelikvidnost u gospodarstvu. "Za očekivati je nastavak trenda razduživanja, što je također u vezi sa snažno smanjenim priljevom kapitala, uglavnom preko javnog sektora", kaže Stojić za Poslovni dnevnik.
S njim se slaže i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke koji kaže kako je znatno smanjenje depozita posljedica izraženih problema s nelikvidnošću u realnom sektoru, promjena u poreznom sustavu, daljnjeg smanjenja poslovnih prihoda te izostanka investicija u privatnom sektoru.
Utjecaj poreza na imovinu
"Istodobno, godišnji rast depozita stanovništva iznosio je 6,1 posto, a rast je bio potaknut prvenstveno rastom oročenih depozita. Sukladno kretanjima depozita po sektorima ne iznenađuje da se smanjuju depoziti žiro i tekućih računa, kao i štedni depoziti. Istodobno, oročeni depoziti, ponajviše zbog sektora stanovništva, nastavljaju snažan rast", objašnjava Šantić.
Šantić ocjenjuje da bi uvođenje poreza na imovinu moglo utjecati na štednju.
"Na kretanje domaće štednje utjecaj bi moglo imati i uvođenje poreza na imovinu, koji bi dio štednje građana trenutno imobilizirane na tržište nekretnina mogao preusmjeriti u depozite banaka ili na domaće tržište kapitala", zaključuje Šantić.
