Investicija koja je opasna i može izazvati katastrofu, ali joj ne treba okrenuti leđa

Eksploatacija nafte u Jadranu već sada zabrinjava brojne stručnjake.

8.1.2015.
9:52
VOYO logo

"Budu li istražne platforme blizu Kornata, za Kornate postoji potencijalna opasnost. Sjetite se samo Meksičkog zaljeva, a cijeli je Jadran jedan, i to plitki zaljev", kazao je ravnatelj NP-a Kornati Robert Bobinac, zabrinut da se na Jadranu ne dogodi meksički scenarij otprije pet godina.

Iscurilo gotovo pet milijuna barela nafte

Havarija u Meksičkom zaljevu, uzrokovana time što je u istražnu bušotinu na platformi Deepwater Horizon ulijevan manje kvalitetan cement od onoga koji je trebao biti uliven, i ljudskim nemarom općenito, dogodila se u travnju 2010. godine, kad je plin iz bušotine duboke 1.500 metara pronašao put do površine i izazvao eksploziju i požar. Kako se požar na platformi nije uspjelo ugasiti, on je uzrokovao i urušavanje bušotine ispod platforme, nakon čega je iz nje počela izlaziti nafta – gotovo pet milijuna barela, piše Novi list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nafta je s površine mora sakupljana odnosno filtrirana pune četiri godine, dok su ugljikovodici poput metana, etana i drugi plinovi, ostali otopljeni u dubinama mora zahvaljujući morskim bakterijama koje su te plinove 'pojele' u roku od samo nekoliko mjeseci. Pojašnjava to prof. dr. sc. Senka Maćešić sa Zavoda za mehaniku fluida i računarsko inženjerstvo Tehničkog fakulteta u Rijeci, koja je zajedno s još nekoliko hrvatskih kolega te sa stručnjacima Kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara dr. Igorom Mezićem i njegovim kolegom prof. dr. Davidom L. Valentineom, složenim računalnim modelima potvrdila postojanje bakterija koje su određene ugljikovodike – plinove, zadržale na dnu mora i pojele ih u kratkom vremenu.

Ne treba okrenuti leđa investicijama

"Ljudske pogreške i nemar, koji su uzrokovali katastrofu u Meksičkom zaljevu, mogu se, i uz najbolje namjere i bez štednje materijala, dogoditi, no to nipošto ne znači da ovakvim investicijama, poput istraživanja ugljikovodika u Jadranu, treba zato okrenuti leđa", ističe prof. Maćešić. Kako kaže, dio sredstava od istraživanja, a pogotovo buduće eksploatacije na Jadranu, treba utrošiti na centar u kojem će znanstvenici pratiti sve što se s bušotinama događa i što bi se moglo događati, kako bi se reagiralo na vrijeme.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska će angažirati znanstvenike

Barbara Dorić iz Agencije za ugljikovodike, koja vodi posao kaže da će Hrvatska angažirati znanstvenike koji će o tome voditi računa. Kroz mjesec dana, najavljuje Dorić, u javnu će proceduru biti pušten i prijedlog Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, kojim će se definirati sve obaveze investitora na jadranskim blokovima, odnosno upravljanje rizicima, hitne intervencije i ostalo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo