Hrvatska poduzeća smatraju da su im česte promjene poreza veći problem od njihove visine. Čak 89 posto tvrtki vjeruje da je porezna nesigurnost u Hrvatskoj veća nego u ostalim članicama EU-a, jer vlasti stalno mijenjaju zakone, poreznu praksu i pravila, objavila je konzultantska kuća Deloitte, predstavljajući rezultate istraživanja u 800 poduzeća iz 29 europskih zemalja.
Stoga Hrvatska drži neslavno četvrto mjesto po poreznoj nesigurnosti u Europi. Gore samo su Francuska te Bosna i Hercegovina, u kojima 100 posto ispitanih poduzeća vjeruje da su njihove države najnesigurnije, kao i Italija s 93 posto, prema rezultatima istraživanja.
Za usporedbu, prosječno 54 posto poduzeća u EU-u tvrdi da je lani poslovalo u porezno nesigurnom okružju, što je napredak u odnosu na prethodnu godinu, kad je takvih bilo oko 60 posto.
Važna susretljivost
"Porezni stručnjaci smatraju kako bi veća sigurnost, predvidljivo i susretljivo postupanje poreznih uprava, kao i pojednostavljenje poreznih sustava, poboljšali konkurentnost gospodarstava u kojima posluju", komentirao je Dražen Nimčević, porezni savjetnik iz Deloittea.
Zanimljivo je da samo 29 posto tvrtki iz Hrvatske smatra da im je najvažnije imati nisku efektivnu poreznu stopu, dok njih 78 posto želi ponajprije sigurnost i predvidljivost u poreznim obvezama.
S druge strane, oko 46 posto tvrtki u Europi smatra niske poreze najvažnijim pitanjem, a njih tri četvrtine prednost daje sigurnosti.
Kad su hrvatske tvrtke upitali kako bi se najlakše podigla njihova konkurentnost, nijedna od njih nije odgovorila da se to može postići smanjenjem poreza na dobit.
Samo 6 posto njih odgovorilo je kako bi im pomoglo smanjenje PDV-a, njih 11 posto spomenulo je smanjenje doprinosa za zapošljavanje, a snižavanje poreza na dohodak njih 21 posto.
Opterećene plaće
"No, to ne znači da je porezno opterećenje kod nas manji problem nego drugdje. Hrvatska među usporedivim europskim državama, primjerice, prednjači po visini oporezivanja rada, što poduzetnicima znanto povećava troškove poslovanja u odnosu na susjedne države", rekao je Nimčević.
Primijetio je, također, da država čak 85 proračunskih prihoda prikuplja od poreza na potrošnju (PDV) i na dohodak, a vrlo malo od poreza na imovinu, kapital.
Različita istraživanja Deloittea ukazuju da bi u Hrvatskoj valjalo smanjiti oporezivanje plaća, jer sadašnje stanje nije motivirajuće ni za poduzetnike, niti za radnike, osobito one koji su bolje plaćeni.
Porezni gubitak na tom području, smatra Nimčević, valjalo bi nadoknaditi oporezivanjem kapitala. Takav potez, kaže, ne bi otjerao investitore iz Hrvatske – ali pod uvjetom da se najprije stvore uvjeti da investitori nešto i zarade, piše Novi list.
