Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju ove godine za 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, više nego što se očekivalo, što se, kažu analitičari, zahvaljuje rastu izvoza roba i usluga te osobne potrošnje.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je već 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali nešto sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.
No, to je brži rast nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto.
Rezultat bolji od očekivanog
“Najnoviji podatak o BDP-u bolji je od očekivanja. Naime, prije objavljeni pokazatelji upućivali su na značajnije usporavanje gospodarskog rasta u trećem kvartalu. Osobna potrošnja rasla je u skladu s očekivanjima, kao i investicije, uz nešto veći doprinos javne potrošnje. Bolji od očekivanja podatak o rastu BDP-a rezultat je dominantno povoljnijeg odnosa uvoza i izvoza, odnosno neto izvoza”, kaže AlenKovač, makroekonomist u Erste banci.
Pojašnjava da su kratkoročni pokazatelji upućivali na negativnu stopu rasta neto izvoza, a podaci DZS-a govore o relativno neutralnom utjecaju uvoza i izvoza na kretanje BDP-a. Izvoz roba i usluga porastao je u trećem kvartalu za 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je izvoz roba porastao za 5,2, a usluga za 2,5 posto.
Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 5,1 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 4,8, a usluga za 6,4 posto. Doprinos domaće potražnje bio je, također, pozitivan, poručio je DZS.
Potrošnja kućanstva porasla je po stopi od 2,7 posto na godišnjoj razini, nešto sporije u odnosu na prethodni kvartal, kada je skočila 3,6 posto. S druge strane, rast državne potrošnje ubrzao je na 3,9 posto na godišnjoj razini, s 2,5 posto u prethodnom kvartalu. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u trećem tromjesečju 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je za 0,6 postotnih bodova brži rast nego u drugom kvartalu ove godine.
To je, također, već 15. kvartal zaredom kako investicije rastu.
Rast brži od prosjeka Europske unije
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u trećem tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na treće tromjesečje 2017. realno porastao za 2,7 posto. To je brži rast od prosjeka u Europskoj uniji, s obzirom da je gospodarstvo tog bloka u trećem tromjesečju poraslo 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, a 1,9 posto na godišnjoj razini.
Nakon podataka za treće tromjesečje, Kovač kaže kako su smanjeni rizici od snižavanja procjena rasta gospodarstva u ovoj godini. “Ranije je postojao rizik od blage prilagodbe projicirane stope rasta za ovu godinu, no s ovom brojkom u trećem tromjesečju nema potrebe za revizijom na niže”, kaže Kovač.
Tako će Erste banka zadržati procjenu ovogodišnje stope rasta BDP-a na 2,8 posto, a iduće na 2,7 posto. Ipak, to bi bio nešto sporiji rast nego lani, kada je gospodarstvo ojačalo za 2,9 posto.
Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,7 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,6 do 3 posto. Hrvatska narodna banka (HNB) nedavno je smanjila procjenu, pa sada u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 2,7 posto, dok je prije očekivala rast od 2,8 posto.
Europska je komisija, pak, nedavno povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s 2,6 na 2,8 posto. Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje istu stopu rasta, dok Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) procjenjuje da će gospodarstvo porasti 2,7 posto.
Vlada je, pak, u rebalansu proračuna smanjila procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2,9 na 2,7 posto.