O toj temi, gostujući u Novom danu na N1 televiziji, govorila je Lucija Barjašić Špiler iz Matice hrvatskih sindikata koja bi trebala podržavati inicijative oko zapošljavanja, no oko ove, kaže Barjašić Špiler, imaju negativan stav. Kaže kako iz Matice hrvatskih sindikata pitaju što je u tom Zakonu poticajno i što je tu zapošljavanje jer mjere za osposobljavanje nisu zapošljavanje. Također, kaže Barjašić Špiler, ponuditi mladim ljudima da rade bez radnog odnosa nakon mature ili diplome za 2600 kuna bez ikakvih radnih prava i garancija da će ostati na tom radnom mjestu, nikako nije poticajno.
Radnika plaća država, a ne poslodavac
Problem kojeg sindikati ističu duže vrijeme je činjenica da će država za osposobljavanje i rad radnika plaćati poslodavcima, što dovodi to zanimljive mogućnosti da poslodavac može dati otkaz radnicima i zamijeniti ih mladima koje plaća država.
'Vlada je sada tu mjeru proširila na sve ljude sa srednjoškolskim obrazovanjem. U zadnjih pet godina smo vidjeli efekte da je ta mjera dovela do negativnih trendova na tržištu rada. Ona je prvo iznosila 1600 kuna, pa je povećana na 2400, a sad je Vlada obećala 2620 kuna. Problem je u tome da smo ušli u paradoks. Umjesto da potičemo zapošljavanje mi potičemo besplatnu radnu snagu za poslodavca. Jedinstveni smo slučaj da mlade i obrazovane ljude koji su stekli struku, da im kažemo da nisu dovoljno sposobni za rad pa ćemo ih mi još malo osposobljavati bez radničkih prava, a imaju sve obveze prema poslodavcu. Moramo se zapitati zašto naše diplome vrijede u Austriji i Njemačkoj, a ne vrijede u Hrvatskoj. Nestalo je pripravništvo i probni rok. Te su osobe primale plaću, a ne naknadu. Sada Vlada za sve mlade ljude nudi, umjesto plaće, neku naknadu. Moramo istaknuti da nemaju radna prava - u slučaju bolovanja, porodiljnog, ti ljudi su na vjetrometini', kaže Barjašić Špiler za N1.
Cijena rada sve manje
Dodaje kako takvim mjerama zapošljavanja mladi, unatoč stečenom iskustvu, neće podići cijenu svojeg rada.
'Trenutno u sindikatu znanosti radimo istraživanje koje će pokazati koji su stvarni efekti tih mjera. Zasad smo na rezultatu da godišnje 15 tisuća ljudi u SOR-u spusti prosječnu plaću oko jedan posto. To je puno. A moramo reći da oni i dalje nisu zaposleni', rekla je Barjašić Špiler.
Smatra da ne postoje sigurnosni mehanizmi kojima se može spriječiti poslodavce da svoju radnu snagu zamijene onom besplatnom koju plaća država. Kaže, ova je mjera krojena isključivo za velike poslodavce.
'Bili smo zadnjih pet godina svjedoci da je izostanak mentoriranja bio ključan. Ti mladi ljudi su se zapravo iskorištavali da bi krpali rupe kod poslodavca i koji bi im se na kraju zahvalio. Takve mjere treba uključiti u obrazovanje. Ne možemo ih osposobljavat za rad kad su već stekli kvalfikaciju. Takve mjere treba vratiti u praksu. A zapošljavanje ne može nikako biti bez radnog odnosa', kazala je Barjašić Špiler.
Vlada krši proceduru
Dodaje kako je bilo mogućnosti za socijalni dijalog, no Vlada je mjeru stavila u hitnu proceduru.
'Sindikati su reagirali na mjere i tražili od Vlade da se sastavi komisija socijalnih partnera i da se napravi revizija tih mjera na temelju vanjske evaluaciju. Stvarne mogućnosti za podnošenje prijedloga nije bilo. Sudjelovali smo u jednom dijelu i nakon 12. mjeseca nas nitko više nije zvao', komentirala je Barjašić Špiler te nastavila kako zakoni uopće nisu prošli kroz radnu skupinu niti povjerenstvo, niti su bili raspravljani na GSV-u.
Vladu očito ne zanima što njezini socijalni partneri imaju za reći, a ujedno i krše proceduru, ističe.
'Te mjere su evidentno loše. Bilo je zanimljivo, jedan trenutak je na saborskom Odboru za rad postojalo svjetlo na kraju tunela. Bio je prijedlog da se zakon povuče iz hitne procedure, Mostova Ines Strenja Linić pridružila se oporbi, ali onda su je brzo podsjetili da je to nešto za što se ne glasuje.
Ovakva mjera uvelike utječe i ne tržište rada. Zaposleni na ovakav način ne ulaze statistički u zaposlenose, a izlaze iz statistike nezaposlenih.
'Vlada će, kad izvještava o uspjesima, reći da imamo manje nezaposlenih. To kako ti SOR-ovci žive, nikoga nije briga. Vlada potiče politiku rada u siromaštvu. Pozivamo vladu na dijalog, da zakon ne ide u hitnu proceduru i da uvedemo mjere koje će mladima zaista ponuditi budućnost. Moje pitanje ministru bi bilo kakav je bio njegov prvi radni odnos - za plaću ili naknadu?', poručila je za kraj Barjašić Špiler.
