Moguće smanjenje minusa na tekućim računima banaka koje Vlada planira uvesti Zakonom o potrošačkom kreditiranju, za sobom je povuklo veliku buru u javnosti. Ne čudi to budući da mnogi hrvatski građani danas u kriznoj situaciji itekako žive na kredit pa samim tim često koriste i dozvoljeni minus koji je nerijetko i tri puta veći od onog koliko im iznose mjesečni prihodi.
Da je smanjenje minusa pogodilo mnoge građane, činjenica je koju nije potrebno dodatno potvrđivati, no željeli smo doznati kako na moguće izmjene Zakona o kreditiranju gledaju banke. Stoga smo ih, između ostalog, tražili da nam otkriju što sada planiraju s građanima koji su u minusu daleko više od mjesečnog primanja i hoće li neki novi proizvod ponuditi klijentima u zamjenu za "veliki minus". No, konkretne odgovore nismo dobili. "Hypo Alpe-Adria-Banka d.d. je upoznata s prijedlogom izmjena Zakona o potrošačkom financiranju te će po stupanju istog na snagu, u definiranom roku prilagoditi svoje poslovanje nastalim promjenama, a klijentima ponuditi moguća rješenja", samo su nam kratko odgovorili iz Hypo banke, dok iz drugih banaka mahom nisu željeli komentirati situaciju.
Prekoračenje je samo za pokrivanje 'rupa' do pristizanja primanja
"Molimo da se za odgovor po ovoj temi obratite Hrvatskoj udruzi banaka", odgovor je koji smo primjerice dobili od ZABA-e, a kojim su se poslužile i druge banke ne otkrivajući nam ni koliko se njihovih klijenata trenutno nalazi u minusu većem nego što bi to bilo dozvoljeno prema novim zamislima Vlade. No, cijelu situaciju prokomentirali su nam iz Hrvatske udruge banaka (HUB) iz koje su poručili da su prošli tjedan dobili na mišljenje prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju.
Podsjećaju da već godinama napominju da je minus na tekućem računu jedan od najskupljih kredita te da bi prekoračenje trebalo služiti za pokrivanje "rupa" u mjesečnom proračunu, do isplate plaće ili drugih primanja. Pritom navode da se kroz projekt Upravljanja osobnim financijama pokušalo ilustrirati da je "u pravilu povoljnije uzeti drugu vrstu kredita i tako otplatiti 'stalni' minus redovnim uplatama".
Zakon bi zadirao u slobodu izbora i poslovnu politiku banaka
"Ako je to cilj predlagatelja ovih izmjena, ne vidimo razlog da se to propisuje zakonom, jer zadire i u slobodu ugovaranja i izbora proizvoda za klijente, i u raznovrsnost ponude, a time i poslovne politike banaka. Umjesto toga, potrebno je podizati razinu financijske pismenosti kod građana i to koordiniranim djelovanjem regulatora i poslovnih banaka. To će dovesti do toga da daljnjim tržišnim natjecanjem banaka raznim kreditnim proizvodima i kamatnim stopama klijenti banaka slobodno izaberu za sebe najpovoljniju i dugoročno održivu kombinaciju bankovnih usluga", stoji u priopćenju HUB-a u kojem se također ističe da su banke u potpunosti sposobne procijeniti kreditni rizik i moguću izloženost klijenata na adekvatan i siguran način. Iz HUB-a ističu da klijenti moraju imati slobodnu poslovnu sposobnost da procjene razinu i način svojih financiranja.
"Također, klijenti imaju mogućnost samostalno odrediti visinu odobrenog prekoračenja tako da zahtjevom upućenom banci zatraže smanjenje iznosa na željenu visinu", stoji u priopćenju.
