Ewald Nowotny se vrlo optimističan vratio sa sastanka koji je imao u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu. Kao i ostali sudionici konferencije prognozira oporavak regije i cijele Europe, kojemu vjetar u leđa daje i rast američkog gospodarstva.
"Jedine zemlje koje nisu ostvarile razinu BDP-a iz 2008. su Slovenija, Hrvatska i Grčka, dok su ga zemlje poput Njemačke, Slovačke i Rusije povećale. Imamo i dramatičnu situaciju u zemljama kao što je Grčka, no srednja i istočna grupa zemalja sad ima bolje pokazatelje od zapadne Europe; Rusija, Austrija, Češka", kazao je Nowotny.
Europska bankovna unija - veliki izazov
Osnovni pokazatelji, ističe, puno bolje izgledaju nego prije nekoliko godina. Glavni izazov monetarne politike, sljedeći veliki korak, je Europska bankovna unija, koja počiva na tri osnovna stupa; jedinstvenom mehanizmu nadzora (Single Supervisory Mechanism), jedinstvenom mehanizmu preustroja banaka (Single Resolution Mechanism) i programu zajamčenih depozita (Deposite Guarantee Scheme).
Nowotny napominje da imamo zemlje s različitim vrstama bankovne supervizije u Europi, što koordinaciju čini velikim izazovom. Europska središnja banka želi znati status banke nad kojom će raditi superviziju i rizik koji preuzima.
"I tu smo postigli napredak, stres-test je postao pan-europski stres test, koordiniran za cijelu EU, sve zemlje članice. Želimo da sve ove 'vježbe' povećaju povjerenje u europski bankarski sustav. Imali smo razgovor o tome u Baselu, pozitivni su signali da europski bankarski sistem već vraća povjerenje, rastu cijene dionica... To je važno i za zemlje koje nisu pod Jedinstvenim mehanizmom nadzora, jer je, primjerice, 20 posto izloženosti austrijskih banaka upravo u zemljama koje nisu pod SSM-om, a slična je situacija i kod talijanskih i francuskih banaka", analizirao je prvi čovjek Austrijske središnje banke.
Rasprostranjeno siromaštvo
Bečka inicijativa, koja bi trebala spriječiti matične banke u povlačenju novca iz podružnica u središnjoj i istočnoj Europi, kaže, mogla bi biti most između zemalja EU i onih koji su izvan EU, a banke koje su u nju uključene relativno su stabilni kreditori. Nowotny optimistično smatra da će globalna gospodarska situacija pomoći u ostvarenju ove inicijative, a njegovo je mišljenje važno za Hrvatsku upravo zato što je Austrija sjedište matičnih banaka povećeg dijela hrvatskog bankarskog sektora.
Dok je jedan dio sudionika panela uporno ponavljao već poznatu tezu da su za oporavak presudne strukturne reforme, a ne pojedinačne mjere, Daniela Bobeva, zamjenica bugarskog premijera za gospodarski razvoj, upozorila je na problem rasprostranjenog siromaštva koji se ne može rješavati s budžetom od "nula eura".
"Način na koji se provode ekonomske reforme razlikuje se među zemljama, to je stvar izbora, no središnja Europa je regija s velikom perspektivom. Dosad smo imali dosta izgovora za spor ekonomski rast, sad sve više toga ovisi o monetarnoj politici", kazala je Bobeva koja jedan od izlaza vidi u izvoznoj orijentaciji na azijska tržišta koja imaju golem potencijal.
Na kritike mjera koje potiču potrošnju, nauštrb strukturnih promjena i povećanja produktivnosti, koje su došle od strane Erika Berglofa, glavnog ekonomista Europske banke za obnovu i razvoj, Bobeva je uzvratila:"Gospodarski rezultati pokazali su da naš pristup, povećanja mirovina i socijalnih izdataka, pomaže poticanju potrošnje i gospodarstva. Ono što mi pokušavamo je napraviti zemlju atraktivnijom za vlastite stanovnike".
Berglof smatra da vrijeme za jače kreditiranje dolazi tek kad se poduzmu akcije koje će povećati produktivnost u regiji.
"Tek onda dolazi trenutak za stimulaciju dugoročnog rasta privatnog sektora - kreditiranje. Ne mislim pritom na zemlje poput Njemačke", poručuje Berglof.
Globalni rast pokrenut će regiju
Aasim Husain, zamjenik direktora MMF-a za Europu, vjeruje da će kreditna potražnja uskoro biti potaknuta globalnim rastom, što će se odraziti i na regiju.
"Prostor za poticanje domaće potražnje u regiji je vrlo limitiran zbog fiskalne prilagodbe, a javni dug u mnogim zemljama još uvijek je puno viši nego prije krize. U velikom je broju zemalja jako visoka razina indirektnog oporezivanja i oporezivanja rada. Nužno je smanjiti troškove rada", kazao je Husain.
Za niže oporezivanje rada založio se i Saša Radulović, ministar gospodarstva Srbije, koji je iznio primjer svoje zemlje u kojoj na prvih 300 eura zarade državi treba dati 120 eura, što je izuzetno visok trošak.
