Prosječna neto plaća u zdravstvu danas iznosi 6063 kune, što je četvrtinu više nego prije šest godina. Sličan rast plaća u tom su razdoblju imali i drugi sektori javne uprave, poput obrane, a taj je trend mahom slijedio i privatni sektor. No, iznos koji je državni proračun morao izdvojiti za naknadu zaposlenima porastao je mnogo više, čak oko 40 posto. Tako je država 2004. za zaposlene u javnom i državnom sektoru izdvajala 22,2 milijarde kuna, dok je prošle godine taj iznos dosegao čak 31,2 milijarde kuna.
arti-201007070673006Razlog su tomu, čini se, povećanja raznih prava i broja zaposlenih. No, broj zaposlenih tijekom proteklih šest godina porastao je za šest posto, pa se iz toga da zaključiti da su visine plaća veći problem od brojnosti u javnoj upravi.
Po iznosu koji iz proračuna izdvaja za plaće, Hrvatska je, u usporedbi s drugim zemljama, "u prosjeku". Međutim, s udjelom mase plaća u BDP-u od 10,2 posto, na javnu upravu troši više od mnogih zemalja u regiji, premda manje od većine razvijenih zemalja, piše Jutarnji list.
Jedna od najkonkurentnijih zemalja u svijetu, Njemačka, za plaće u javnoj upravi troši najmanje, tek 7,4 posto BDP-a. No, dok je ondje cijena rada rasla sedam posto, u zemljama poput, primjerice, sada problematičnih Grčke, Irske ili Španjolske cijena rada je rasla za 31 posto.
Iako se o višku zaposlenih u javnom sektoru govori već godinama, Vlada je tek u aktualnom programu gospodarskog oporavka odlučila do 31. ožujka iduće godine donijeti registar zaposlenika u javnom sektoru. Brojka se, pak, prema nagađanjima, kreće oko 245.000 zaposlenih.
Vlada je najavila i smanjenje stotinjak agencija i zavoda, na koje iz proračuna mjesečno odlaze milijuni. Javna je tajna da su uprave te agencije i zavodi poslužili za zbrinjavanje adekvatnih kadrova, za što je primjer i Agencija za javno-privatno partnerstvo s 14 zaposlenika i mjesečnim proračunom od gotovo pola milijuna kuna, u kojoj se ne radi gotovo ništa.
Prethodni članci:
arti-201007070697006 arti-201007060783006
