Lovrinčević kaže da Europska komisija očekuje da će Hrvatska ove godine imati proračunski deficit od 18,5 milijardi kuna, a s dospjelim neplaćenim dugovanjima, zdravstvom i brodogradnjom, čak i 21 milijardu. Isti toliki deficit EK očekuje i 2015. i 2016., plus rast strukturnog deficita, pa ćemo biti članica EU s najvećim tekućim deficitom i najvećim javnim dugom od 89 posto BDP-a.
Lovrinčević ocjenjuje da će deficit biti puno veći od 12 milijardi kuna, koliko se sada spominje. Problem je, kaže, što Vlada proračun uzima zdravo za gotovo, kao nešto što obično prolazi dva rebalansa godišnje, a dok u strukturi izdataka pokušava očuvati status quo, te da onda kada namiri sve skupine, više nema prostora ze investicije.
'Servisiraju zatečene interesne skupine'
"Taj se prostor stvara kroz reforme, a one nisu odrađene, pa se krajem 2016. počinju pojavljivati prvi problemi. Struktura rashoda ovakve ekspanzivne fiskalne politike je pak potpuno nakaradna, jer se servisiraju zatečene interesne skupine. I koliko još možemo tako? Još dvije, tri godine, dakle, ići će tako negdje do 2016. prema 2017., a onda slijedi rušenje kompletne strukture naslonjene na proračun, a to su mirovinski, bankarski sektor, svi ostali sustavi naslonjeni na državu, jer država garantira za više od trećine obveza banaka, a 75 posto imovine mirovinaca je u državnim obveznicama. Ako im se cijena promijeni, doći će do toga da ni nemate imovine u drugom stupnju, upozorio je Lovrinčević.
Sve pada
Kumulativno je, kaže, od studenog 2011. do studenog 2014., dakle u ovom mandatu Vlade, smanjen standard građana za 10 posto, industrija je pala osam posto, broj zaposlenih je smanjen za 61 tisuću, odnosno to je pad od 4,4 posto, a javni dug je porastao za čak 23 postotna boda s 59 na 82 posto BDP-a.
Lovrinčević kaže da bi trebalo unaprijediti upravljanje javnim dugom u suradnji s HNB-om i mirovincima, da se, dok se još može, po nižim stopama refinancira dio kreditnih linija.
"Ako ne - čekamo 2016. Nastavlja se dakle gospodarska eutanazija i mljevenje imovine. Treba nam samo za kamate svake godine po 10 milijardi kuna, a to će se morati namaknuti, ili kroz privatizaciju, ili kroz monetizaciju, ili kroz daljnje oporezivanje stanovništva. Lijepa naša bit će sve manje naša, a još uvijek lijepa", poručio je Lovrinčević.