"Sve više ljudi iz Hrvatske dolazi k nama kupiti zlatne poluge. Prethodno naruče zlato po cijeni koja taj dan vrijedi na Londonskoj burzi i po kojoj ga plate dan, dva kasnije kada doputuju po njega. Što oni rade s tim polugama, ne znam. Neki ih vjerojatno spremaju u sefove kod rodbine i prijatelja", kaže Ivan Moro, vlasnik tvrtke Moro, koji kaže da interes za investicijskim zlatom velik jer ga ljudi smatraju dugoročno dobrim zaštitnikom od inflacije.
Prosječna cijena zlata u svijetu prošle godine je skočila za 25 posto na 872 dolara po unci, 28. lipnja ove godine bila je 940 dolara, a sada obara povijesne rekorde krećući se na razini oko 1200 dolara za uncu.
U Frankfurtu je ove godine postavljen prvi automat za kupnju zlatnih pločica i tabla. Sličan je bankomatu, ubaciš novac ili karticu, a ispadne zlato.
Uskoro se planira postaviti još takvih automata po Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.
U Hrvatskoj je pak nemoguće doznati zbog čega se zlatne poluge ne mogu kupiti i kod nas, zašto se investicijsko zlato smatra luksuzom i na njega se plaća 30 posto poreza na luksuzne proizvode.
Kad se tomu pribroji PDV i carina, to mu cijenu diže za 58 posto, što je golem teret, osobito kad se usporedimo s EU-om gdje je investicijsko zlato pošteđeno oporezivanja.
Na pitanja ima li u Hrvatskoj zakonskih ograničenja za promet zlatnim polugama, smiju li poduzetnici slobodno trgovati njima i prodavati ih građanima... Slobodna Dalmacija dobila je odgovore koji nisu ni najmanje razjasnili stvari.
Iz Hrvatske narodne banke su kratko i jasno poručili da nemaju nadležnosti ni u pogledu regulative ni u pogledu domaćeg ili međunarodnog trgovanja zlatom, režima uvoza i izvoza, carinskih propisa i obveza.
U Ministarstvu financija su nam rekli da je PDV-a na uvoz zlatnih poluga i na njihov promet u zemlji oslobođena samo HNB.
Poseban postupak oporezivanja investicijskog zlata koji je propisan u EU-u, Hrvatska će implementirati danom pristupanja u Uniju, tvrde u tom ministarstvu iz kojeg nismo uspjeli dobiti odgovor smiju li danas poduzetnici u Hrvatskoj otvoriti trgovinu zlatnim polugama.
Premda su nas mnogi sugovornici s kojima smo kontaktirali za ovu temu upućivali na Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva koje izdaje dozvole za uvoz i izvoz zlata, na toj su nam adresi kazali da oni izdaju dozvole samo za nemonetarno zlato, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda ili praha, dok promet monetarnim zlatom nije u njihovoj nadležnosti.
Jednog ugledni zlatar pristao je razgovarati o tome kako se nabavlja zlato ali samo uz uvjet da ostane anoniman.
Kazao je da u Hrvatskoj legalno može kupiti lomljeno zlato, na njega ne plaća porez na luksuz, a kada izradi nakit, onda ga je dužan obračunati kupcima, jednako kao i PDV. Pripovijeda da su ga u nekim domaćim bankama blijedo gledali kada je pokušao kod njih kupiti zlatne poluge, onako kako ih nabavljaju njegovi kolege u Europi. Banke nemaju ni grama zlata, jednostavno ga ne drže.
Oni koji žele investirati u zlato, ne bi smjeli smetnuti s uma da im nitko ne može jamčiti dobitak, unatoč sjajnim prognozama za daljnji rast cijene zlata. Ne bi trebali zaboraviti ni onu staru uzrečicu da nije dobro držati sva jaja u istoj košari pa tako analitičari Erste grupe preporučuju da se od pet do 10 posto imovine uloži u ovaj plemeniti metal, piše Slobodna Dalmacija.
