U anketi je analizirano šest zemalja, Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Rumunjska i Hrvatska.
Indeks je u Hrvatskoj pao 8,5 bodova i spustio se na 23,3 boda, što je najniže među promatranim zemljama. Samo je Rumunjska, uz Hrvatsku, zabilježila pad i njezin je indeks smanjen za 8,2 boda, spustivši se na 27,2 boda, piše Business.hr.
Indikatori indeksa mjere se razlikom između analitičara s pozitivnim i negativnim prognozama.
Maksimalna vrijednost indeksa je 100, a minimalna minus 100. Indeks povjerenja i očekivanja u sljedećih šest mjeseci na razini cijele regije narastao je u prosjeku 7,2 boda i za svibanj iznosi 35,2 boda. Rekordna vrijednost zabilježena je u siječnju, kada je indeks dostigao 59,1 bod.
Najveći rast od 15,9 bodova zabilježen je u Poljskoj, koja je jedina među navedenim zemljama izbjegla recesiju. Njezin je indeks u svibnju iznosio 37 bodova.
Iz ZEW-a navode da poljsko gospodarstvo u cijeloj regiji najmanje ovisi o zapadnoeuropskoj potražnji.
Kako su Zapadna Europa i euro pod snažnim pritiskom grčke krize te strahom da će ista sudbina zadesiti Španjolsku, Portugal ili Irsku, analitičari navode da ne čudi što je rast povjerenja najveći u Poljskoj. Najveću vrijednost indeksa zabilježila je Češka, koji se svibanjskim rastom od 8,3 boda popela na 40,4 boda.
Prethodni članci:
arti-201004190784006 arti-201003290136006