Pozitivni trend, koji je ranije zabilježen na američkom i tržištima zapadnoeuropskih zemalja, ako je suditi prema signalima iz trgovačkih centara, stigao je i u Hrvatsku. Trgovci okupljeni pri HUP-u tvrde da je prodaja rasla tijekom studenoga i u prvim danima prosinca.
Najave bankara o smanjenju kamata na kredite, velika sniženja i podjela božićnica pozitivno će djelovati na rast potrošnje u prosincu, mjesecu trgovine, optimističan je Josip Zaher, predsjednik HUP Udruge trgovine.
Za razliku od procjena Hrvatske gospodarske komore po kojoj će blagdanska potrošnja u kriznoj godini biti manja za milijardu kuna ili za oko 10 posto u odnosu na 2008., u HUP-u vjeruju da će potrošnja ostati na prošlogodišnjoj razini koja je iznosila 11 milijardi kuna.
Na konferenciji za novinare HUP-ovci nisu iznijeli konkretne brojke, ali, tvrde, podaci prikupljeni od njihovih članica u prvom tjednu prosinca govore da je ostvareni promet jednak onom u istom razdoblju prošle godine.
"Kupci se i dalju ponašaju racionalno, ali su se pojavili optimistični trendovi u zadnjih nekoliko tjedana", kazao je Darko Knez, predsjednik Uprave Konzuma.
"Nakon podizanja stope PDV-a, velike akcije trgovinu su održale konkurentnom te su sačuvale kupovnu moć građana", kaže Knez procjenjujući da će unatoč krizi Konzum ove godine zabilježiti rast prometa od oko 3 posto, što je manje u odnosu na prijašnje godine.
Za razliku od Konzuma, koji u kriznoj godini spašava sektor prehrane, Emmezeta bilježi pad prodaje, i to ponajviše tehnoloških proizvoda. Slobodan Školnik, direktor Flibe, najvećeg krivca za pad prometa za oko 15 posto vidi u neradnoj nedjelji koja je odnijela danak u prvoj polovici godine.
U HUP-u ne žele priznati da su ove godine radna mjesta izgubili brojni trgovci. I u ovom slučaju ne raspolažu konkretnim brojkama, nego procjenjuju da je došlo do pada u "manjem obujmu", ali da se ne može govoriti o strukturnom padu. U prosincu novih otpuštanja neće biti, ali, kažu, u siječnju i veljači bez posla će ostati jedan broj trgovaca koji su sezonski radnici.
Zašto je u Hrvatskoj najskuplje?
Novinare je zanimalo zašto su cijene u trgovačkim lancima u Hrvatskoj više od cijena koje isti lanci imaju u državama u okruženju.
Ivan Katavić, potpredsjednik uprave KTC Križevaca, kao primjer je naveo poslovanje svojih šest supermarketa u Vojvodini, gdje je, objasnio je, jeftinije jer je u odnosu na Hrvatsku znatno niža cijena radne snage u trgovini i proizvodnji.
Knez je potvrdio da je to slučaj i s Konzumovim trgovinama te da uz radnu snagu, na cijene utječe i trošak transporta i nekretnina, koje su u Hrvatskoj puno skuplje u odnosu na druge zemlje u kojima posluju.
Školnik, pak, tvrdi da su cijene u Emmezeti u Hrvatskoj niže nego u zapadnoj Europi zbog trgovačkih marži koje su tamo više. Predsjednik Udruge Josip Zaher posjetio je da na rast stope PDV-a trgovci nisu reagirali povećanjem cijena, nego da je čak zabilježena deflacija cijena, a kao pozitivan odgovor trgovaca naveo je i otvaranje novih šoping-centara diljem Hrvatske. Naveo je da 20 posto od ukupnog broja zaposlenih u realnom sektoru čine trgovci, zbog čega je sektor trgovine važan za hrvatsko gospodarstvo i državni proračun.
"Razvijanje stabilne trgovine je od velike važnosti i za razvoj domaće proizvodnje. Slobodno se može reći da je trgovina produžena ruka naše industrije, poljoprivrede i zajedno čine osovinu koja se naslanja na cjelokupno gospodarstvo", zaključio je Zaher.
Prethodni članci:
arti-200911270062006 arti-200911280140006