Dug iz te dvije godine iznosi nevjerojatnih 63 milijuna kuna. Dodatno je u taj dug uračunano i 4,5 milijuna kuna koji su knjiženi tek neki dan, ali na temelju rješenja iz 2004. godine, a odnosili su se na porezni nadzor iz davne 1998. godine, piše Večernji list. Taj iznos je proknjižen s zakašnjenjem zbog greške Porezne uprave.
Tumačenja oko toga postoji li dug HRT-a ili ne različita su. U Ministarstvu financija već su prije potvrdili da taj dug postoji i da je zakon pretpostavio nemogućnost prava na odbitak pretporeza, a čega se na HRT-u nisu pridržavali. No u zakonu nije bilo jasno naznačeno imaju li pravo na odbitak pretporeza ili ne, kažu na HRT-u. To je tek jasno iz zakona od ove godine.
S druge strane, kad je riječ o porezu na dobit, u zakonu stoji da javne ustanove nisu obveznici plaćanja tog poreza, prema čemu bi se to trebalo odnositi i na HRT. Zbog tumačenja zakona, ali i moguće zastare, jer je prošao rok od šest godina, HRT je još ljetos tražio očitovanje od Središnjega poreznog ureda, ali još ga nisu dobili.
Prethodni članci:
arti-201006100542006 arti-201005270155006 arti-201003030097006 arti-201001260437006