Guverner Vujčić istaknuo je kako je prošli tjedan u bankama bilo rekordnih 10 milijardi kuna viška likvidnosti koje banke drže u HNB-u po kamatnoj stopi od nula posto.
"Zašto ne plasiraju taj novac, treba pitati vlasnike banaka", naglasio je te dodao kako je razlika između kamatnih stopa po kojima banke drže tu likvidnost u HNB-u i kamatne stope po kojoj kredite plasiraju poduzećima pet posto.
"Ono što je napravio HNB je višak likvidnosti koji je pet puta viši nego u eurozoni, novca puno ima i to po kamatnoj stopi od nula posto", rekao je Vujčić.
To što novac ne plasiraju u gospodarstvo nego u državne jedinice, Vujčić je objasnio jedino time što banke plasiraju novac tamo gdje im je najmanji rizik.
Na pitanje o kreditima vezanim uz Euribor i Libor, guverner je rekao kako je već prije dvije godine upozoravao na rizik koji nose. Rekao je kako bi rate kredita u eurima mogle rasti. Banke su prepune novca, a gospodarstvo ne može do povoljnih kredita. Pregovori o kreditima u švicarskim francima zapeli su na pitanju tečaja, a na tržištu je još jedan opasni financijski proizvod. "Kao što sam 2005. i 2006. upozoravao na riskantnost kredita u švicarskom franku, tako sam i prije dvije godine upozorava na riskantnost, u ovom trenutku, vezivanja kredita uz euribor ili libor", kaže Vujčić.
Euribor i Libor su kamatne stope prema kojima banke posuđuju novac drugim bankama. Trenutno je, kaže Vujčić, nešto više od trećine stambenih kredita u Hrvatskoj vezano uz Euribor ili Libor.
"U Hrvatskoj je trenutno oko 30 posto stambenih kredita vezano uz te dvije kamatne stope prema kojima banke posuđuju novac drugim bankama. S obzirom na razine na kojima su danas, možemo s puno većom izvjesnošću nego ranije očekivati očekivati njihov rast u budućnosti, što bi moglo dovesti do bitno većeg rasta kredita nego što ljudi očekuju", istaknuo je Vujčić.
"Još jednom ću to ponoviti pa će se možda za par godina, kada se bude o tome razgovaralo, moći podsjetiti da smo na vrijeme na to upozoravali", izjavio je Vujčić.
Odgovorio je i svojim kritičarima rekavši kako je devalvacija u biti nuđenje lakih rješenja koja ne postoje, to je samo tečajna magija i bježanje od problema.
"Devalvacijom bi ugrozili financijsku stabilnost. U Hrvatskoj bi devalvacija djelovala prorecesijski, smanjila bi rast BDP-a. Tu je i povijesno iskustvo s devalvacijom u Jugoslaviji koja nikad nije dovela do održivog rasta izvoza i gospodarskog rasta", izjavio je Vujčić za HRT.
Istaknuo je da su rješenja samo u strukturnim reformama.
