U četvrtak je premijerka Jadranka Kosor još jednom ponovila kako razmišlja o ukidanju kriznog poreza. Obećala je da će, ako bude moguće, najprije ukinuti stopu kriznog poreza za plaće i mirovine između 3 i 6 tisuća kuna.
Ako se ništa ne promijeni u državnoj potrošnji, procjene govore da će deficit proračuna iznositi oko 17 milijardi kuna. Toliko je kuna, naime, velik jaz između prihoda i rashoda za koje ministar financija Ivan Šuker mora pronaći novac, piše Poslovni dnevnik.
Od harača se u siječnju u državnu blagajnu slilo 204 milijuna kuna poreza, a do službenog ukidanja na zadnji dan godine od njega se očekuje oko 2,4 milijarde kuna (brojka će vjerojatno biti manja zbog sve većeg broja nezaposlenih).
Dok su premijerkini savjetnici Lovrinčević,Škegro i Švaljek za ukidanje harača, ministar Šuker za to ne želi čuti.
Analitičari upozoravaju da za smanjenje poreznog tereta nema baš nikakve šanse. Izjavama da je 87 posto proračuna zadano, Vlada je nedvosmisleno poručila da joj ne pada na pamet drastično rezati rashode. Umjesto toga mogla bi krenuti u smjeru kozmetičkih rezanja pojedinih prava u javnoj upravi, što bi u javnosti stvorilo dojam da se "ozbiljno radi".
Budući da kozmetika ne može zamaskirati nužne strukturne reforme, alternativa u vidu podizanja neke druge stope poreza je neizbježna.
Poslovni piše da je moguće da će se ukinuti nulta stope PDV-a i/ili podignuti njegova opća stopa s 23 posto na koliko god bude potrebno da se rupa zatvori. Tim potezom utišali bi se kritičari harača, popravila fiskalna situacija i stvorio privid da je situacija bolja nego što jest. Također, Vlada na sebe ne bi navukla bijes brojnih interesnih grupa, ali će se povećati najnepravedniji od svih poreza, koji najteže pogađa upravo najsiromašnije.
Prethodni članci:
arti-201002160537006 arti-201002160442006 arti-201002150745006
