Ako su točne informacije o tome da ekonomski savjetnici premijerke Jadranke Kosor razmišljaju o povećanju stope PDV-a na 25 posto (to je inače najviša dopuštena stopa u zemljama Europske unije, dok je donja granica 15 posto) kao nadomjestku za moguće ukidanje "harača", Hrvatska se nalazi na putu da postane europski prvak u visini PDV-a.
I sa sadašnjom stopom PDV-a od 23 posto, kako upozorava tvorac ekonomskog programa SDP-a Branko Grčić, Hrvatska se nalazi pri samom vrhu među europskim zemljama po visini tog poreznog opterećenja. "Moramo PDV vratiti na stopu od 22 posto jer je lanjsko povećanje tog poreza povećalo troškove života, smanjilo raspoloživi dohodak građana i oslabilo potrošnju. Ako se razmišlja o povećanju PDV-a, to bi značilo produbljivanje spomenutih negativnih trendova", ocjenjuje za Slobodnu Dalmaciju Grčić, čiji je stav da je povećanje PDV-a čak gore i od "harača".
Za razliku od posebnog poreza kojemu je rok trajanja ograničen PDV je trajnijeg karaktera. Globalna kriza i pogoršana ekonomska situacija većinu europskih vlada kao ni vlada zemalja u okruženju nije navela na potez da povećaju PDV, što je, međutim, učinila Vlada Jadranke Kosor. Vlada njenog prethodnika Ive Sanadera u bitno boljim ekonomskim okolnostima razmišljala je čak i o smanjenju stope PDV-a, ali se za taj potez nikad nije odlučila zbog visokog udjela PDV-a u proračunskim prihodima. Smanjenje PDV-a u Hrvatskoj se izbjegavalo zbog visokog udjela tog poreza u proračunskim prihodima. Prema jednoj analizi Instituta za javne financije, udjel PDV-a u domaćim proračunskim prihodima od 40 posto natprosječno je visok u odnosu na ostale zemlje države EU-a. U članicama Europske unije proračuni se više pune od poreza na dohodak i od doprinosa nego od PDV-a.
Čak ni Grčka nije povećavala svoj PDV od 18 posto iako se našla u teškoj financijskoj situaciji. Vlada Jadranke Kosor na to se, međutim, odlučila unatoč upozorenjima stručnjaka o mogućim negativnim efektima.
"Moglo se predvidjeti da povećanje ionako visokog poreznog opterećenja u Hrvatskoj neće donijeti nikakvog pozitivnog učinka doli krpanja proračunskih rupa. Nama treba potpuno suprotan zaokret, smanjenje poreza kao jedan od načina poticanja gospodarstva, zapošljavanje i potrošnje", istaknuo je za Slobodnu Dalmaciju Branko Grčić.
Kod PDV-a, kako upozoravaju porezni stručnjaci, valja voditi računa i o tome da visoke stope potiču sivu ekonomiju. Hrvatska godišnje prikupi od PDV-a oko 35 milijarda kuna, dok se udio sive ekonomije procjenjuje na pedesetak milijarda kuna. Ako bi se PDV povećao na 25 posto, prije bi se povećala siva ekonomija nego što bi proračunski prihod od ovog poreza značajnije skočio.
Prethodni članci:
arti-201003050183006 arti-201002220105006 arti-201001180085006
