Unatoč gorkoj piluli koju su morali progutati na Markovu trgu, ekonomisti kažu da je guverner odlukom da gospodarstvu osigura povoljne kredite i sada priskočio u pomoć Vladi.
Idući tjedan na naplatu stiže inozemna obveznica od 750 milijuna eura, koju Vlada nije uspjela refinancirati na stranim tržištima, te novac za otplatu duga traži kod domaćih banaka.
Potražnja za devizama gurnula bi kunu prema 7,70 za jedan euro, što guverner očito nije želio dopustiti, pa je na tržište pustio novu količinu deviza. Ne spominjući probleme s isplatom obveznice, guverner je u utorak kazao da je 6,3 milijarde kuna iz bankarskih pričuva namijenio kreditiranju industrije i turizma. Možda će taj kapital i otići u kredite tvrtkama, ali njime su i banke i država dobili veći manevarski prostor da isplate inozemnu obveznicu.
Stop zaduženju u SAD-u
"Posljednju odluku HNB-a treba promatrati i u svjetlu utjecaja na domaće devizno tržište jer nemamo konkretnijih informacija o dugoočekivanom novom izdanju obveznica na stranom tržištu kapitala", naglašava Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke. Očekivalo se da će se Vlada zadužiti u SAD-u, ali očito se od toga odustalo jer su uvjeti nepovoljni, pa se 750 milijuna eura traži kod kuće.
"Potez guvernera HNB-a otvara prostor za smanjenje kamatnih stopa", odgovor je poslovnih banaka na oslobađanje 6,3 milijarde kuna bankarskih rezervi za kreditiranje industrije i turizma. Koliko će i kada kamate pasti, jučer nitko od bankara nije želio detaljnije govoriti, a puno se nije moglo doznati ni o projektima za koje je guverner Rohatinski pripremio 6,3 milijarde kuna.
Tek je Franjo Luković iz Zagrebačke banke rekao da će tim sredstvima "umjesto zaduživanja u inozemstvu" financirati već definirane projekte, ponajprije iz područja poljoprivrede, turizma i energetike te sektore orijentirane izvozu koji imaju multiplikativne učinke na rast zaposlenosti i kreiranje nove vrijednosti u kratkom i srednjem roku.
Smanjiti i rizik zemlje
Nedavno je Vlada najavila smanjenje kamata za kredite iz svojih mjera (koje je, inače, Rohatinski oštro kritizirao kao neuspješne) prema 4 posto, pa bi ta kamata trebala biti granica i za kredite iz guvernerova paketa. No, banke ni danas, u zajedničkom priopćenju proslijeđenom preko HUB-a, nisu propustile dodati da će pad kamata biti "izraženiji kad se smanje i ostale ključne komponente – rizik zemlje i rizik dužnika, odnosno 'loši' krediti.
Prevedeno, sve dok se država zadužuje uz najmanje 7 posto kamate, ni ostali klijenti ne trebaju očekivati jeftiniji kapital.
"Ja sam pozitivan prema ovoj mjeri HNB-a i guvernera. Šteta je što i Vlada ne poduzima nešto ozbiljnije kako bi poboljšala likvidnost privrednog sektora putem brže realizacije programa poticaja ili regresiranja kamata za pojedine sektore. Ne mislim da će HNB direktno utjecati na to u koje će se programe oslobođena likvidnost usmjeravati, ali čak i to ne bi bilo pretjerano i neobično, s obzirom na to da se u Hrvatskoj dugoročnim ekonomskim razvojem sustavno i ozbiljno nitko ne bavi", komentira ekonomist Žarko Primorac.
Esdepeovac Slavko Linić također upozorava da je nelikvidnost najveći problem države, a tu država ništa ne čini.
Stvaranje domaćeg novca
"Sve dok se nenaplaćene obveze na spuste na 20 milijardi kuna, neće biti interesa za investicije. Vlada nije bila efikasna sa svojim mjerama, raste nezaposlenost, nelikvidnost je dramatična, industrijska proizvodnja pada. Guverner je procijenio da mora ubaciti novu likvidnost, čime pokazuje kako se ruše kamate, za razliku od premijerke koja je išla s apelima", ističe Slavko Linić.
Ekonomist Darko Oračić ističe da guvernerov potez može neposredno i znatno pridonijeti gospodarskom oporavku samo ako potakne središnju banku na stvaranje domaćeg novca pomoću intervencije na deviznom tržištu.
"Ako se krediti utroše na uvoz inozemnog materijala i opreme, mjera će imati slab neposredan učinak", kaže Oračić.
Dalić: Potez HNB-a dovest će do smanjivanja kamata
"Hrvatska narodna banka (HNB) nezavisna je institucija i svoje odluke donosi bez konzultacija s Vladom. Tako je HNB i do sada odlučivao i u tome nema ništa neobično. Poručila je to ministrica financija Martina Dalić te dodala kako Vlada pozdravlja odluku HNB-a kojom se hrvatskom bankovnom sustavu daje na raspolaganje oko 6,3 milijarde kuna za kreditiranje gospodarskih projekata.
"Mislim da je ovo sigurno potez koji će bankarski sustav učiniti likvidnijim nego što je bio do sada i smatram da je to najbolji način i put da se provede ono o čemu smo govorili mnogo puta, a to je smanjivanje kamatnih stopa", rekla je Dalić. Potvrdila je i da je s guvernerom Željkom Rohatinskim, otkako je postala ministrica, razgovarala nekoliko puta.
Sindikati: Rohatinski kriv za stanje u zemlji koliko i Vlada
Sindikalac Vilim Ribić, inače ekonomist po struci, kritičan je prema Rohatinskom jer je "previše čekao".
"U godinu i pol izgubljeni su deseci tisuća radnih mjesta. Zašto nije prije spuštao kamatne stope? Nijedna zemlja nije izašla iz recesije uz visoke kamate, pa to ne može ni Hrvatska. Po meni je Rohatinski jednako odgovoran za stanje u zemlji kao i Vlada, prosvjednici bi se trebali zadržati na Trgu burze koliko i u Radićevoj ulici", kaže Ribić te priznaje da je i sam ‘obožavao’ guvernera, ali sada ga vidi kao problem.
"Povukao se u zakonski okvir i čuvao stabilnost cijena, stalno je govorio da ništa drugo nije mogao napraviti. Sad se vidi da je mogao. Postao je izraziti eksponent financijskog kapitala", kaže sindikalist Vilim Ribić.
Vezani članci:
arti-201103090196006 arti-201103090896006 arti-201103080581006 arti-201103090001006 arti-201103060470006
