Građani ipak ne prebacuju kredite iz 'švicaraca' u eure

Među vodećim hrvatskim bankama može se doznati kako im građani zaduženi u 'švicarcima' za sada ne predstavljaju problem.

22.1.2011.
13:38
VOYO logo

Prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatske narodne banke za treće tromjesečje 2010. godine, udio kredita vezanih uz franak sektora stanovništva i trgovačkih društava na razini cjelokupnog bankovnog sustava pao je na 13 posto. Iako je švicarski franak postao noćna mora hrvatskim građanima, malo ih se odlučilo prebaciti kredit u eure.

U Zagrebačkoj banci kažu da svega pet posto njihovih klijenata ima kredite vezane uz franak, a banka im je ponudila mogućnost konverzije kredita u eure uz pripadajuću kamatnu stopu za stambene i gotovinske kredite.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bolje je produljiti rok kredita

"Što se tiče prelaska iz švicarskog franka u eurske kredite, ne bilježimo značajnije brojke. Promjena valute kredita iz franka u euro također je trenutačno moguća uz plaćanje jednokratne naknade od 300 kuna", kazali su u Zabi za Vjesnik. U toj banci smatraju da je bolje rješenje, ako je klijentu teško otplaćivati veće rate nastale zbog rasta tečaja, privremeno produljiti rok kredita i promijeniti način otplate kako bi se smanjilo mjesečno opterećenje.

I u Privrednoj banci Zagreb kažu da ne bilježe značajne probleme u naplati kredita u 'švicarcima'. "Naplate se kreću u granicama očekivanog s obzirom na ekonomsku situaciju u zemlji, a do sada je bilo malo konverzija kredita iz švicarskog franka u euro", kazali su u PBZ-u. U Raiffeisen banci su također potvrdili kako je u posljednje vrijeme interes klijenata za prebacivanjem kredita iz švicarskih franaka u eure zanemariv.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za razliku od njih, tek u Erste banci bilježe nešto veći broj poziva klijenata koji se interesiraju za mogućnost konverzije kredita u euro. "Međutim, ako govorimo o broju realiziranih konverzija u konačnici, onda možemo reći da nismo zabilježili neke značajnije promjene u odnosu prema uobičajenim trendovima i da je riječ o malom broju klijenata koji su iskoristili tu mogućnost", kazali su u Ersteu.

Šok u trećem tromjesečju

Glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić istaknuo je za Vjesnik kako u kratkom roku postoji realna mogućnost daljnjeg jačanja švicarskog franka u odnosu prema euru u sljedećih pola godine.

Nešto pesimističnija je Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije ekonomskih istraživanja Raiffeisen Consultinga, koja za ovu godinu predviđa relativno snažan franak. Prema procjenama analitičara te banke, do kraja lipnja jedan franak prosječno će vrijediti 1,3 eura, a u trećem tromjesečju dolazi šok - franak probija rekordnu razinu od šest kuna.

Vezani članci:

arti-201012310237006 arti-201101070740006 arti-201101200327006 arti-201101180013006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo