Uz nastavak umjerenih stopa rasta ukupnih bankovnih kredita privatnom sektoru, posljednji objavljeni podaci, za svibanj, potvrdili su postupni oporavak potražnje kućanstava za gotovinskim kreditima i blago usporavanje razmjerno visokih stopa rasta stambenih kredita, piše Poslovni dnevnik.
No, to znači da se kod gotovinskih kredita, koji su do izbijanja pandemije Covida bili glavni motor rasta volumena kredita građanima godišnji pad nastavio topiti, dok je prema stanju stambenih kredita stopa rasta u svibnju usporila na i dalje visokih 8,7%, što se dijelom pripisuje prvom ovogodišnjem programu subvencija.
Relativno niska razina zaduženost kućanstava
Analitičari domaćih banaka uočili su kako je dinamika kreditnog rasta u sektoru stanovništva, mjereno transakcijama raznih kredita, u svibnju ubrzala na 3,5 posto na godišnjoj razini, s travanjskih 3,1 posto.
Osim toga, Hrvatska narodna banka (HNB) je u izvješću za 2020. godinu dala i nešto širu sliku financija i potrošnje kućanstava. Ona kaže da gotovo 60 posto hrvatskih kućanstava ne posjeduje nikakav dug. Sve u svemu, razina njihove zaduženosti relativno je niska i nalazi se ispod prosjeka eurozone. Pritom je zastupljenost hipotekarnog duga, čiji je kolateral glavna stambena jedinica kućanstva i/ili ostale nekretnine, četiri puta manja od zastupljenosti nehipotekarnog duga po kreditnim linijama, prekoračenjima, kreditnim karticama i sl. Istodobno, vrijednost preostalog iznosa hipotekarnog duga pokriva dvije trećine vrijednosti ukupnog duga, ističe se u HNB-ovu pregledu.
Najmanji dohodak od iznajmljivanja nekretnina
I bruto dohodak hrvatskih kućanstava, čiji se medijan procjenjuje na 8400 eura, osjetno je ispod prosjeka europodručja, otprilike na trećini. S obzirom na izvore koji generiraju dohodak u Hrvatskoj je najzastupljeniji dohodak od zaposlenja. Dok njega prema podacima HNB-a temeljenim na anketama, ostvaruje 53 posto kućanstava, dohodak od financijskih ulaganja ima približno svako osmo kućanstvo (12,7 posto), a najmanje je zastupljen dohodak od iznajmljivanja nekretnina. Anketni nalazi kažu da tu vrstu dohodaka ima samo 6,2 posto naših kućanstava.
Nadalje, u izvješću HNB-a navodi se kako je, prema procjeni vrijednosti medijalnoga kućanstva i procjeni aritmetičke sredine, potrošnja na robu i usluge veća oko dva puta od potrošnje na hranu, a oko tri puta od potrošnje na režije. Medijalne procjene svih triju komponenata potrošnje niže su, kažu, od istih za europodručje i kreću se od 60 posto njegove kod potrošnje za hranu u kući i izvan kuće, do 75 posto procijenjene potrošnje za režije na razini europodručja.
Stambenu jedinicu posjeduje 85 posto kućanstava
Istodobno, u Hrvatskoj čak 94 posto kućanstava ima neki oblik realne imovine, dok nešto više od četiri petine ih ima i financijske imovine. No, pritom je realna imovina veoma naglašeno predominantna u ukupnoj imovini sektora kućansta; financijska ne zauzima ni pet posto. Glavnu stambenu jedinicu u Hrvatskoj posjeduje 85 posto kućanstava, dok su financijska imovina i obveze (uglavnom krediti) koncentrirane među imućnijima.
Što se tiče financijske imovine, prevladavaju depoziti na koje otpada više od dvije trećine, dok prosječno kućanstvo u eurozoni u depozitima drži 43,7 posto financijske imovine i više je raspoređuje u druge vrste štednje/ulaganja. Nejednakost u usporedbi s članicama EU vidi se i u raspodjeli neto imovine među kućanstvima koaj je kod nas umjerena. U HNB-u upozoravaju kako treba imati na umu da se vrijednost nefinancijske imovine zasniva na subjektivnoj procjeni ispitanika, koja se može bitno razlikovati od stvarne tržišne vrijednosti. Fenomen podcjenjivanja i realne i financijske imovine je uobičajen, ali u tome nismo iznimka, piše Poslovni dnevnik.
