Niže cijene goriva već popravljaju financijsku situaciju kompanijama kojima je to značajna stavka u rashodima, a ako se razdoblje niskih cijena nastavi i sljedećih mjeseci, dio njihove 'zarade' mogao bi se 'preliti' i prema građanstvu.
Cijene goriva u silaznoj su putanji već duže vrijeme. U srijedu, 14. siječnja, litra Eurosupera 95 na domaćim je benzinskim postajama koštala 8,57 kuna, najmanje od početka listopada 2010. godine, dok je cijena Eurodizela iznosila 8,13 kuna, najmanje od studenoga 2010.
Kada je o benzinu riječ, prosječni spremnik od 50 litara sada je jeftiniji za 128,5 kuna nego u srpnju prošle godine, dok je spremnik dizela povoljniji 109,5 kuna. Pojedine projekcije najavljuju kako bi se cijena Eurosupera, ako se nastavi ovakav pad cijena nafte na svjetskom tržištu, mogla spustiti i do 7,50 kuna.
Cijena nafte pala za gotovo 60 posto
U posljednjih šest mjeseci cijena nafte na svjetskim tržištima pala je za gotovo 60 posto, nakon što je u ljeto 2014. godine barel koštao nešto više od 100 američkih dolara.
Nacionalni zrakoplovni prijevoznik Croatia Airlines (CA) nižu cijenu goriva još nije ukalkulirao u cijene avio-karata, no glasnogovornik te tvrtke Davor Janušić ističe kako niža cijena goriva znači bolje poslovanje svih svjetskih avio-kompanija, pa tako i CA.
"Pad cijena nafte pozitivno se odražava na poslovanje avioprijevoznika pa tako i na Croatia Airlines. Riječ je o smanjenju operativnih troškova, s obzirom na to da troškovi goriva u strukturi operativnih troškova tvrtke čine 22 do 23 posto", istaknuo je Janušić.
Pozitivni efekti manji od očekivanih
Međutim, ti pozitivni efekti manji su od očekivanih, i to zbog rasta vrijednosti dolara u odnosu na kunu u posljednjih godinu dana za oko 15 posto.
"Osim toga, u zimskom redu letenja Croatia Airlinesa, koji je na snazi od 25. listopada 2014. do 28. ožujka 2015., kompanija obavlja u prosjeku oko 70 letova na dan, za razliku od turističke sezone u kojoj se obavlja oko 100 letova na dan, tako da bi se još snažniji efekt osjetio u razdoblju u kojem se nabavlja veća količina goriva", naveo je Janušić.
Marijan Banelli, savjetnik za promet u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i donedavni direktor udruge Hrvatski cestovni prijevoznici, objašnjava zašto se niže cijene goriva lančano ne prelijevaju i na niže cijene usluga, u ovom slučaju autoprijevoznika.
Mali predah
"Pet godina cijene goriva su u uzlaznom trendu, cijelo to vrijeme cijene usluga prijevoznika nisu rasle, a imali su ogromne troškove. Ove niže cijene goriva predstavljaju mali predah prijevoznicima, jer mislim da će uskoro ponovno rasti. A što se tiče cijena usluga, treba znati da njih diktira tržište, odnosno agencije, jaki špediteri i pošiljatelji", kazao je Banelli.
Navodi kako veliki dio kolača od njihove zarade i dalje uzima država, da su porezi na gorivo i sve ostale stavke koje plaćaju prijevoznici preveliki. Ipak, priznaje da bi i autoprijevoznici mogli imati veće koristi ako se pad cijena goriva nastavi i idućih šest mjeseci.
"Ako bi se cijene goriva spuštale i idućih šest mjeseci, onda će prijevoznici, primjerice, od jednog eura imati dobit od deset centi bruto po kilometru, umjesto pet centi, koliko, primjerice, imaju sada", zaključio je Banelli.
Nemaju izravne uštede
Dragutin Pavletić, predsjednik Uprave pulske Uljanik plovidbe, koja posjeduje flotu od 5 brodova za prijevoz rasutih tereta i 4 tankera, kaže da su svi brodovi, dani u najam prvoklasnim unajmiteljima i plove diljem svijeta. Navodi kako su njihovi brodovi godišnje iskorišteni čak 360 dana, što je iznimno visoka razina čak i u okviru svjetski poznatih brodara.
Pavletića su niže cijene goriva izuzetno razveselile iako, kako kaže, oni zbog toga nemaju izravne uštede.
"Mi iznajmljujemo brodove koji drugi koriste, pa i nemamo neke izravne uštede zbog nižih cijena goriva. Međutim, činjenica je da se zbog tih nižih cijena goriva, od studenoga prošle godine, iznimno povećao obujam prijevoza naftnih proizvoda", navodi Pavletić.
Istovremeno se tako povećala i dnevna cijena najma broda. Dok su, primjerice, najam brod od 50.000 tona nosivosti u vrijeme skupog goriva korisnici dnevno plaćali 10.000 američkih dolara, od kraja studenoga 2014. ta je cijena značajno porasla, na 43.000 dolara dnevno.
Značajna stavka
"Svjetski su stručnjaci izračunali da za svaki pad cijene nafte od 10 dolara po barelu svjetska ekonomija raste za 1 posto. Dosad je nafta pala za gotovo 60 dolara, svjetski BDP možda neće rasti 6 posto, ali će se blagodati jeftine nafte svakako vidjeti vrlo brzo. I to u svjetskim, ali i u hrvatskim okvirima", rekao je Pavletić.
Dobrobiti vezane uz pad cijene goriva vide i u riječkoj Jadroliniji.
"Gorivo je značajna stavka u troškovima poslovanja Jadrolinije te očekujemo kako će njihovo smanjenje rezultirati i padom ukupnih troškova. Svakako očekujemo pozitivan utjecaj na poslovanje društva u vidu stvaranja akumulacija potrebnih za investicije, budući da u prethodnim razdobljima zbog znatno viših cijena nafte, akumulacija iz poslovanja nije bila dostatna za željenu dinamiku investicija i obnovu flote", doznaje se od glasnogovornice te tvrtke Marije Zaputović.
Ljudi nemaju višak novca
I dok građani već sad dijelom uživaju u blagodatima nižih cijena goriva, pogotovo oni koji češće pune rezervoare vozila, Hrvoje Stojić, voditelj Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke, ne očekuje da će to potaknuti značajniji rast potrošnje u Hrvatskoj te tako utjecati na rast gospodarstva.
"Naravno da niže cijene goriva smanjuju pritisak na kućne budžete stanovništva. S druge strane, stanovništvo se zbog krize u prvom redu i prije svega razdužuje, rješava se i otplaćuje kredite. Ne treba zaboraviti ni da u Hrvatskoj imamo visoku stopu nezaposlenih, dok broj zaposlenih konstantno pada, tako da ne znam tko ima za trošenje. Sve manje ljudi ima neki višak novca za trošenje", ocijenio je Hrvoje Stojić.
