Njemački proizvođač sportske opreme, Adidas, diljem svijeta ima oko 2500 trgovina te još 13 tisuća franšiznih dućana, no sljedećih godina namjerava smanjivati njihov broj i značajnije se okrenuti online prodaji. Plan Adidasa je prodaju preko interneta udvostručiti do 2020. godine, na četiri milijarde eura - najavio je izvršni direktor tvrtke Kasper Rorsted. Dodao je da je za kompaniju online trgovina najvažnija koju ima, a trenutačno donosi 1,6 milijardi eura. Zbog toga će Adidas zaposliti dvjestotinjak novih stručnjaka za online prodaju, no ne spominje se koliko će istodobno prodavača u trgovinama ostati bez posla.
S rastućim trendom online trgovanja, ne treba sumnjati da će i drugi proizvođači zatvarati svoje fizičke trgovine, piše Novi list.
Hrvati još uvijek nepovjerljivi prema online šopingu
U deset godina, od 2007. do 2017., udio online kupaca u Europskoj uniji porastao je s nešto manje od 30 posto na preko 55 posto. Hrvatska još uvijek kaska za tim trendom, pa smo s nešto više od 30 posto građana koji redovito kupuju preko interneta, tek sada na razini prosjeka EU od prije deset godina. Razlog tomu je još uvijek veliko nepovjerenje naših potrošača u online šoping, a usto smo i među najslabije informiranima u EU kada su potrošačka prava u pitanju. Također, i ovdašnji trgovci nisu najbolje upoznati s pravima potrošača, piše Novi list.
Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj internet prosječno koristi 74 posto populacije - desetak posto manje od prosjeka EU - dok se, primjerice, u Luksemburgu, Danskoj, Švedskoj, Finskoj i Velikoj Britaniji internetom koristi u prosjeku 94 do 98 posto stanovnika. Po tom pitanju, lošije od Hrvatske tek su Bugarska, Rumunjska, Grčka i Italija.
Trend zatvaranja trgovina u Hrvatskoj još nije aktualan
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ističu kako putem interneta najviše kupuju Danci i Britanci, a općenito se u e-trgovini na razini Unije najviše kupuju odjeća, sportski proizvodi, usluge vezane za putovanje (prijevozne karte i smještaj), zatim ulaznice za kulturna događanja, kućne potrepštine, igračke, knjige, novine, časopisi. Pritom, 68 posto njih nije se susrelo ni s kakvim problemima.
Među najvećim problemima pri kupnji na internetu su dugo čekanje isporuke, tehničke pogreške pri naručivanju i/ili plaćanju, isporuka pogrešnog ili neispravnog proizvoda/usluge). Oko 35 posto kupaca koji kupuju online kupuju prosječno svaka tri mjeseca, a 40 posto njih kupuje robu u vrijednosti između 100 i 500 eura. Podaci kažu i da 32 posto kupaca koji kupuju online, kupuju od trgovaca koji posluju na razini EU.
U HGK kažu kako bi povećanjem online kupovine na gubitku, nesumnjivo, bili i iznajmljivači poslovnih prostora, posebno u centrima gradova. Također napominju da, iako e-trgovina ima osiguranu budućnost, najavljeni trend zatvaranja fizičkih prodavaonica u Hrvatskoj još nije aktualan.
