Zato je Telegram izdvojio nekoliko uobičajenih stvari koje uporno radimo a zbog kojih, da toga nismo ni svjesni, gubimo novac. I savjete kako izbjeći uobičajene zamke kako napokon dovesti svoj budžet u red.
1. Nesvjesno poništavate štednju
Često štedimo na jednoj strani, a na drugoj potpuno nesvjesno potrošimo to što smo uštedjeli. Primjerice, vožnja automobilom je danas veliki trošak i stoga odlučujemo na neko vrijeme na posao ići biciklom. Odlična odluka za proračun i za zdravlje. No, tijekom vraćanja s posla svaki put zavirimo u omiljenu slastičarnicu ili stanemo na kavu i tako novac koji smo uštedjeli na benzinu potrošimo na drugom mjestu. Ok, ako ste svjesni toga i ako vas to raduje – uživajte. No, nemojte se zavaravati i govoriti si da štedite, jer je to daleko od istine.
2. Fokusirani ste više na uštedu nego na potrošnju
Ljudska psiha je uistinu neobična, a to najbolje znaju prodavači. Svima nam se nebrojeno puta dogodilo da kupimo nešto samo zato jer je na sniženju ili zato što na proizvodu piše da je na akciji. I uvjereni smo da smo napravili vraški dobar posao.
No, je li to stvarno tako? Nije. Primjerice, u trgovini pri kupnji neke odjeće koja je na popustu vidimo samo onaj iznos koji ćemo uštedjeti, a ne koliko ćemo zapravo taj predmet platiti. Ako je majica koštala 200 kuna, a na sniženju je 120, bit ćemo fokusirani samo na činjenicu da smo uštedjeli 80 kuna, a ne na to da iz našeg džepa odlazi 120 kuna.
3. Teže podnosite gubitak, nego što se veselite dobitku
Brojna su istraživanja pokazala da je intenzitet neugode zbog gubitka značajno jači od intenziteta veselja zbog dobitka. Primjerice, ako izgubimo 500 kuna bit ćemo više nesretni nego što ćemo biti sretni ako dobijemo taj novac. Gubitak kod većine ljudi izaziva više negativnih osjećaja nego što dobitak izaziva pozitivnih. Stoga je većina ljudi jako zabrinuta kad se pojavi mogućnost da bi nešto mogli izgubiti.
Primjerice, ako čovjek ima dva paketa dionica, od kojih jednom raste cijena, a drugom pada, često pod utjecajem straha od gubitka prerano proda dionice koje rastu, a predugo zadrži one kojima cijena pada. Razloge tomu treba potražiti u razmišljanju da s obzirom na to da teško podnosimo gubitak, nadamo se da će loše dionice ipak s vremenom porasti, a ako proda one koje dobro stoje, barem će nešto zaraditi. No, u takvim slučajevima često na kraju ostanemo samo s lošim dionicama.
4. Ne razmišljate o potencijalnim rizicima
Vjerujete da je novac u banci siguran i da ne gubi vrijednost? U krivu ste, barem tako kažu stručnjaci. Naime, razmišljate samo o mogućim investicijskim rizicima, a ne o potencijalnoj devalvaciji ili inflaciji vašeg novca. Bilo da je on u vašem džepu ili u banci, on gubi vrijednost. Polako u prvom slučaju, preko noći u drugom.
5. Ne razmišljate dugoročno
Često ovo radimo, a razlog tome je što ne znamo reći ne ili jednostavno sve prepustimio inerciji. Primjerice, upisali smo se na satove učenja stranog jezika, plesa ili vježbanja. Nakon dva odlaska postajemo svjesni da smo se zaletjeli i da to nije ono što smo zapravo željeli. I što sad?
S obzirom na to da smo već platili, odlučujemo pohađati ostatak satova. To je najgore rješenje – trošite svoj novac na odlazak i vrijeme i jako ste nesretni. Pokušajte dobiti novac natrag, naravno u većini slučajeva to je nemoguće. No, nemojte se zavaravati da je bolje i dalje pohađati satove nego ih prekinuti. Nemojte zaboraviti na trošak puta, vrijeme koje provodite negdje gdje niste sretni. Nekada je bolje jednostavno odustati, nego inercijom koristiti ili ići na nešto što ne volite.
