Fondovi spašavaju kritične hrvatske banke?

Investicijski fond iz SAD-a, koji raspolaže milijardama dolara, zainteresiran je za Varaždinsku banku, koja bi mu nakon dokapitalizacije poslužila kao centar za poslovanje u regiji.

1.12.2011.
15:36
VOYO logo

Fond za gospodarsku suradnju (FGS) Alternative pokazao je interes za ulazak u male banke i njihovu konsolidaciju. Taj je fond već vodio pregovore s Karlovačkom i Centar bankom, a sada je uključio i Vaba banku, za koju, kako su priopćili iz Vabe, postoji i interes jednog američkog investicijskog fonda. Ime se zbog pravila burzi ne smije znati, ali doznaje se da je riječ o velikom fondu s kapitalom od nekoliko milijardi dolara koji ima ozbiljne namjere s Vabom. No, ne isključuju mogućnost ulaska u još neke male banke.

Dubinsko snimanje

Dokapitalizacija Vabe tek bi bio prvi korak američkog fonda, a ta bi im banka bila centar za investicije u cijeloj regiji. Dubinsko snimanje banke namjeravaju završiti u manje od mjesec dana. S obzirom na to da američkog kapitala nema u domaćim bankama, velika je vjerojatnost da HNB s lakoćom odobri njihov ulazak. Nije niti neozbiljan interes Alternative FGS-a, čiji bi kapital u trenutku ne lakom za bankarski sektor dobrodošao. Osim toga, možda je i vrijeme da ulaganje FGS-ova krene, jer njih pet, koji su osnovani u suradnji s državom početkom godine, nisu još uložili ni u jedan projekt.

Da bi prošla ideja ulaganja u male banke, svoje odobrenje u ime države mora dati i HBOR. A u to ne bi trebalo sumnjati jer nakon likvidacije Credo banke upravo se i država uključila u smirivanje situacije na tržištu. Stanje je dodatno uznemirila i izjava iz HNB-a kako su na promatranju još četiri banke, među kojima Karlovačka banka te Vaba. No isto tako, ta je izjava i neke male banke natjerala da nakon niza upozorenja počnu razmišljati o dokapitalizaciji ili spajanju.

HNB prijavljen DORH-u

Slučaj Credo banke doveo je i do sukoba Hanfe i HNB-a, te je Hanfa prijavila središnju banku DORH-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

HNB se u dva navrata opravdao ističući kako nema ništa spornog u tome što su tri institucije izvukle novac iz Credo banke, jer je do povlačenja novca došlo na temelju aktivirane mjenice i zadužnice i to prije nego što je došlo do blokade računa. No, u Hanfi od početka tvrde da to nije slučaj. Prema njihovom mišljenju, račun je odblokiran upravo zbog tri instituacije koje su nakon toga s njega povukle novac.

U utorak je zagrebačko tužiteljstvo zatražilo od HNB-a da hitno dostavi očitovanje o obavljenim isplatama.

"Odgovorit ćemo u što kraćem roku", potvrdio je guverner HNB-a Željko Rohatinski. Ujedno je istaknuo kako i dalje stoji pri svojim tvrdnjama da je isplata obavljena u skladu sa zakonima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ksw
NE PROPUSTI 21. VELJAČE!
VOYO logo
Još iz rubrike
Image
SKUPLJE ZADUŽIVANJE /

Imate kredit? Stručnjak izračunao koliko će se povećati rata u 2024: 'Na simulaciji kredita od 100.000 eura…'