Nedavno su slavonski vlasnici agencija za nekretnine, govoreći o naznakama oporavka tržišta, naznačili kako se poticaj za ponovne odluke kupnje nekretnine kod građana pronalazi u padu kamata na kredite, ali i onih na štednju.
Kako bismo vidjeli hoće li se takav trend nastaviti i hoće li naši građani odahnuti pod teretom kamata ili se između štednje prije odlučiti za kupnju nekretnine kontaktirali smo financijskog analitičara Zdeslava Šantića.
Prema njegovim riječima, trend pada kamatnih stopa će se nastaviti i dalje zbog ekspanzivne politike Hrvatske narodne banke koja je i tijekom 2016. bankama omogućila nove izvore financiranja, u kunama na dulji rok. Uz to, banke su imale i višegodišnje viškove likvidnosti.
"Očekuje se da će se kamatna marža blago smanjivati pa će i kamate na kredite brže padati. Smanjivat će se i regulatorni troškovi, banke su povećale operativnu efikasnost, a i rizik plasmana je manji za razliku od prije kada smo imali mnogo više loših kredita", kazao je Šantić dodajući kako sve to vodi do manjih kamata u kreditnim linijama, ali i do pada kamata u štednji.
No, Šantić ističe da rast kreditne aktivnosti nije ni mogao početi bez rasta gospodarstva u kojem se stanje poboljšalo tek prošle godine kada je i počelo buđenje. Istodobno upozorava da je sadašnja situacija u Hrvatskoj odraz globalne situacije i da će ona trajati dok Europska središnja banka bude vodila sadašnju politiku.
"Kamate će opet rasti kad-tad, kada i u toj banci dođe do promjene monetarne politike kojom će se mijenjati međunarodne referentne kamatne stope", kazao je Šantić, ali i dodao kako bi poboljšanje gospodarske situacije, povećanje BDP-a u zemlji i sređivanje javnih financija te smanjanje premije rizika ublažilo taj utjecaj, odnosno rast kamatnih stopa.
"Za 2017. značajni su i politički rizici, posebice kad je u pitanju Europska unija čiji smo sastavni dio", naznačio je Šantić dodajući kako će i o tome ovisiti situacija vezana uz kamate.
