'Zaboravljene' banke okreću milijune kuna

U 'zaboravljenim' bankama, njih čak 11 koje su u posljednjih 10 godina u Hrvatskoj ušle u stečaj i likvidaciju, lani se zavrtjelo čak 19,3 milijuna kuna!

27.6.2012.
9:53
VOYO logo

Naime, prema podacima FINA-e, prošle godine se u 11 banaka i štedionica u stečaju slilo 19,3 milijuna kuna, ali su troškovi postupka 'pojeli' prihode pa je kumulativni gubitak dosegnuo 54,4 milijuna kuna. No, dvije banke, Križevačka banka u likvidaciji i Trgovačko-turistička u stečaju iz Splita, 2011. godinu završile su u plusu: u Križevcima s 3,4 milijuna kuna, a u Splitu sa 102.000 kuna.

"Kako je moguće da unatoč stečaju banka posluje pozitivno? Lako – otpustiš ljude i drastično smanjiš troškove. Također, nestaje trošak kamata za depozite od 5-6 posto, što znači da je na depozitnu bazu od 1,2 milijuna kuna ušteda oko 50 do 60 milijuna kuna jer banka nema obveze po depozitima kad uđe u stečaj. Istodobno, i dalje naplaćuje kredite i ostvaruje prihode", kazao je za Poslovni dnevnik bankar koji je iz prve ruke upoznat s procesom stečaja banke. U desetak godina stečajni upravitelji banke, tvrdi isti bankar, i dalje polako naplaćuju potraživanja i rasprodaju imovinu, naravno, uz naknadu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prodali dio imovine i kontrolirali troškove

No, stečajna upraviteljica Trgovačko-turističke banke Jasenka Bubić kaže da je banka kojoj je na čelu pozitivno poslovala jer je lani prodan dio imovine uz strogu kontrolu ostalih troškova. Na pitanje kako stečaj banke može trajati tako dugo, objašnjava:

"Banke prije stečaja izgube dozvolu za rad, što odmah eliminira mogućnost restrukturiranja. Također, nemaju bonitetnu stečajnu masu, odnosno imovinu koja je lako i brzo unovčiva jer se radi uglavnom o kreditima i nekretninama. Nakon toga slijede parnični postupci kojima banka pobija ranije donošene odluke, a njihova duljina, pa i utjecaj na stečaj ovisi o sudovima."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što s vjerovnicima?

Što se štediša u tim bankama tiče, većina je njih dobila svoje osigurane depozite od Državne agencije za osiguranje depozita i sanaciju banaka (DAB). No, DAB će morati čekati dok ne dođe na red naplate jer prva na naplatu stižu potraživanja radnika, pa obveze prema središnjoj banci, a tek u trećem isplatnom redu je DAB. Najgore prolaze štediše s ulozima većim od 400.000 kuna, te mali i srednji poduzetnici, velike tvrtke i fondovi, jer je praksa pokazala da s rastom naplatnog reda značajno pada vjerojatnost naplate tih vjerovnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo