Početkom godine, kada se nazirao kraj omikrona, ključni pokazatelji upućivali su na snažan gospodarski oporavak u eurozoni, čiji će i Hrvatska postati dio s prvim danom 2023. Povjerenje potrošača bilo je visoko, tvrtke su bile spremne ulagati, a čak su i problemi s lancima opskrbe počeli popuštati, navodi u svojoj analizi i predviđanju za eurozonu jedna od vodećih revizorskih i financijskih tvrtki na svijetu Deloitte.
Ruska invazija na Ukrajinu utjecala je na ekonomske izglede eurozone i značajno promijenila geopolitički oblik regije. Što se rat više oduži, to će i posljedice biti oštrije. Utjecaj iz strane potražnje - gubitak Rusije kao izvoznog tržišta - može biti uglavnom zanemariv iz makroekonomske perspektive, no očekuje se da će ponuda biti pravi problem zbog povećanja cijena robe i energije. S obzirom na visoku razinu neizvjesnosti, zamislivo je nekoliko scenarija za gospodarski rast i inflaciju u eurozoni u 2022. godini, piše Deloitte.
Scenarij 1: Brzi kraj rata
Prvi scenarij koji je najpoželjniji zbog kraja bezumnog rata, razaranja i ljudskih žrtava, ali i ekonomskog oporavka jest onaj prema kojem bi se rat skoro završio, čime bi se nafta, plin i cijene roba vratile u normalu. Ovaj bi scenarij rezultirao ograničenim utjecajem na potrošnju građana i ulaganja poduzeća u 2022. Inflacija u ovom scenariju blago raste s 4,3 na 5,3 posto, dok rast umjereno pada s predviđenih 3,8 na 3,1 posto.
Scenarij 2: Rat traje do jeseni, inflacija skače, rast pada
Drugi scenarij pretpostavlja nastavak rata do jeseni 2022. U tom slučaju cijene nafte, plina i roba značajno rastu sa snažnijim učincima na ponašanje potrošača i ulaganje. Inflacija skače na šesto posto, dok rast pada na 2,5 posto.
Scenarij 3: Rat traje cijelu 2022., eksplozija cijena
Treći scenarij je najgori, a prema njemu rat traje barem tijekom cijele 2022. godine. Njegove posljedice su eksplozija cijena plina, nafte i roba te duboke promjene u ponašanju potrošača i ulaganja. Inflacija u ovom scenariju doseže 8,3 posto, a rast pada na 1,06 posto. Ovaj scenarij doveo bi eurozonu vrlo blizu stagflacije. Radi se o ekonomskom stanju kada se paralelno događaju inflacija i stagnacija, odnosno gospodarstvo ne raste i time se ne povećava zaposlenost, a istovremeno cijene svega rastu.
Koliki je rizik od recesije?
Dobra je vijest kako eurozoni za sada ipak ne prijeti recesija. No, spori rast vjerojatno bi bio popraćen vrlo visokom inflacijom. Iako je mogućnost stagflacije realna, recesija nije na vidiku. No, embargo na isporuku plina iz Rusije u Europu mogao bi to promijeniti. Diskutabilno je bi li takav embargo imao značajan utjecaj na 2002. godinu - izračuni pokazuju da bi zalihe bile dovoljne do početka 2023. godine pod pretpostavkom da se upotrijebe sva raspoloživa sredstva. Embargo bi tako imao ekonomski utjecaj u 2023. kada bi se povećao rizik od recesije.
