"Zahvaljujući ogromnim javnim investicijama također ćemo omogućiti veći rast BDP-a. S te strane, kada gledamo što nam je sada najvažnije, je da pokušamo naći model kako da svima porastu neto plaće, osobito onima s najnižim primanjima. Ići ćemo u cjeloviti paket daljnjih rasterećenja, da bismo od 1. siječnja uz jedno razdoblje prilagodbe - listopad, prosinac - mogli imati okvir da svima porastu neto plaće", kazao je u ponedjeljak pred novinarima premijer Andrej Plenković te potvrdio da Vlada namjerava ići u rasterećenje dijela doprinosa.
Ministar financija Marko Primorac, priprema novu poreznu reformu, a na stolu su različite opcije. Kako doznaje Jutarnji list, porezno rasterećenje plaća trebalo bi se postići ukidanjem prireza i dodatnim stopama poreza na dohodak te kroz manje opterećenje bruto primanja pri plaćanju doprinosa za prvi mirovinski stup kao i 'kozmetičkim' povećanjem osnovnog osobnog odbitka, tako da se iznos zaokruži za desetak ili 20 eura za sadašnjih 530,91 euro.
Cilj je, kako je premijer istaknuo, da plaće rastu svima, ali najviše onima s nižim dohotkom. Kako najveći broj njih ne plaća porez na dohodak, preostaje jedino zadirati u doprinose i prihode lokalnih jedinica. Tako bi, zapravo, ovo rasterećenje plaća mogli manje osjetiti oni koji imaju srednja i veća primanja.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, za HRT je izjavio da će sindikati tražiti hitan razgovor o ovim izmjenama. Upozorio je da je opasno čačkati po porezu u uvjetima kada je taj porez u cjelini prihod lokalnih zajednica, odnosno da postoji opasnost da lokalne zajednice taj gubitak pokušaju nadoknaditi poskupljenjem komunalnih usluga ili uvođenjem novih poreza, ukidanjem potpora…
Sever je posebno opasnim ocijenio čačkanje po doprinosima za mirovinsko osiguranje.
"Čačkanje po mirovinskom osiguranju je posebno opasno. Ovaj doprinos je ionako na 20 posto, pet posto za prvi i 15 posto za drugi stup. Premali je s obzirom na naše visine plaća i izdavanja koja se događaju. Ako netko još spušta taj doprinos, to znači da će plaća u netu biti nešto veća, poslodavac će u potpunosti uštedjeti jer neće morati dizati bruto plaću, a zapravo će ispasti da radnik svoje povećanje neto plaće plaća iz svoje buduće mirovine. To treba spriječiti svim silama", upozorio je Sever.
'Uzimamo od budućnosti'
Plenkovićevom najavom nije oduševljen niti ekonomist Ljubo Jurčić koji za Net.hr kaže da je ovo 'čisti politički potez' kojim se Vlada pokušava svidjeti građanima, ali njezina kratkovidnost mogla bi nas na duge staze skupo koštati.
"Zadatak Vlade je raspodjela dohotka koji se stvara, ali prvi zadatak Vlade je dizanje domaće proizvodnje. Vlada očito nema ekonomsku politiku kako povećati produktivnost, nacionalni dohodak i plaće. Nema ekonomsku politiku, samo radi raspodjelu onoga što se inercijom stvara. To je kratkoročno dobro za građane, ali će mirovinski sustav i javne službe ostati bez novca pa će fasade i dalje ostati stare sto godina, a liječnici odlaziti u inozemstvo", upozorava Jurčić.
Ističe podatak da hrvatski radnik proizvodi 23.000 eura godišnje (BDP po stanovniku) u odnosu na slovenskog radnika, koji proizvodi 40.000 eura ili njemačkog i skandinavskog radnika, koji proizvode 80.000 eura godišnje.
"Cilj bi trebao biti 30.000 eura po stanovniku, ali treba imati politiku kako podići produktivnost. Nije problem u radniku. Onaj tko tu proizvede 23.000 eura, on proizvede 80.000 eura u Njemačkoj. Problem je u ekonomskom sustavu i ekonomskoj politici", kaže Jurčić te upozorava da, iako je radniku svako povećanje plaće - a poduzetniku svako rasterećenje troškova rada - dobrodošlo, Vlada treba razmišljati dugoročno.
"Da je napravila nešto dobro 2016. do danas, ne bi trebali dizati plaće na ovaj način. Uzimamo od budućnosti da bismo kratkoročno povećali plaće", kaže Jurčić te upozorava da Hrvatska i dalje nema ekonomsku politiku koja bi dala odgovor na pitanje, u kojim sektorima namjeravamo povećati proizvodnju i što treba napraviti da se to ostvari te kako sve skupa financirati.
'To je dugoročno loše za građane'
Jurčić kaže da Vlada nije svjesna posljedica povećanja plaća.
"Da je svjesna, to bi značilo da ima ekonomsku politiku. Zadatak je potpredsjednika Vlade za gospodarstvo i ministra gospodarstva da budu protiv toga. Ministar financija to može izvesti, ali oni moraju upozoriti Vladu da je to dugoročno loše za hrvatsku Vladu i građane", smatra Jurčić.
Ironično napominje da je nizozemski ekonomist Jan Tinbergen dobio Nobelovu nagradu za rad na razvoju ekonomskih politika, ali 'u Hrvatskoj još nisu došli do toga'.
"Mi smo negdje u 1700-toj godini, kada su najveći utjecaj na ekonomsku politiku imali trgovci i špekulanti", kaže Jurčić.
Zanimalo nas je i što o najavljenom Plenkovićevom povećanju neto plaća misle potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, Oleg Butković, i ministar gospodarstva, Davor Filipović pa smo ih zamolili za komentar. Njihove odgovore objavit ćemo čim pristignu.
