Zbog loše gospodarske situacije sve je više nenaplativih kredita kod građana, ali još više kod poduzeća. Očekuje se da će njihov iznos, te udio u ukupnim kreditima banaka i dalje rasti. Tako bi sa sadašnjih gotovo osam posto, udio loših u ukupnim kreditima banaka do kraja godine, prema nekim procjenama, mogao porasti na oko 10 posto. To znači da bi svaki deseti kredit bio nenaplativ, mada su građani i dalje uredniji platiše kredita nego tvrtke.
Sve je više građana na međubankarskim "crnim listama" ili, pak, u sistemu Hrvatskih obveznika po kreditima (HROK) "kotiraju" kao prezaduženi, bez prostora za novi kredit. Na razinu zaduženosti utječe i činjenica da ste nekome jamac, sve to ulazi u razinu ukupnih obveza i umanjuje šansu za dobivanje novog kredita. Budući da je općenito sve manje zahtjeva za kredite, a među njima je opet sve manje onih "zdravih", banke su usporile kreditiranje, a postojeće probleme rješavaju kako znaju – šalju opomene, klijente zovu telefonom, no već se kod druge neplaćene rate aktiviraju mjere naplate, obustave plaća i slično.
Veće banke oformile su čak i posebne organizacijske jedinice unutar kojih se zaposlenici bave samo naplatom problematičnih kredita, pa zivkaju dužnike, slušaju njihove probleme i razloge neplaćanja, ali prije svega podsjećaju na dug prema banci, ukazujući na moguće "izlaze" i na moguće posljedice duljeg nepodmirenja duga, piše Novi list.
U Zagrebačkoj banci kažu da na taj način lakše mogu detektirati potencijalne poteškoće, ali i pratiti statistike koje pokazuju da su najuredniji u otplati korisnici stambenih kredita. Za dospjeli nepodmireni dug Zaba u roku od 30 dana prvo obavještava klijenta putem automatiziranog sustava obavijesti i opomena, ovisno o iznosu dugovanja po računima, a nakon toga klijente telefonski kontaktira.
"Ovisno o kreditnom proizvodu i broju dana kašnjenja, klijentu se pojašnjava do kada možemo čekati s dogovorom o plaćanju, te koje će mjere uslijediti automatizmom iz sustava, bez mogućnosti utjecaja na njihovu odgodu. Ako problem potraje, a ne postigne se dogovor s klijentom, što je rijetko, banka aktivira alternativne mjere naplate. Postupak alternativne naplate, kao i interno ocjenjivanje takvog klijenta ovise o vrsti kredita, iznosu duga, broju dana duga i o tome pridržava li se klijent dogovorenog rješenja. Postupci takve naplate ovisni su o samom kreditu i instrumentima osiguranja", objašnjavaju u Zabi.
Najbolja naplata stambenih kredita
U Privrednoj banci Zagreb kažu da je najbolja naplata kod stambenih kredita, jer su i najbolje osigurani, a najgora kod nenamjenskih kredita odobrenih neklijentima banke. Mjere naplate poduzimaju se nakon starosti duga 35 dana ili dvije neplaćene rate. No, to se odnosi samo na blokade računa, zapljene plaće i slično, a ne na aktiviranje unovčivih instrumenata osiguranja ili hipoteka, što se u pravilu radi kod otkaza kredita.
U Erste banci kažu da je udio problematičnih plasmana unutar očekivanih projekcija Erste banke i značajno ispod prosjeka na bankarskom tržištu. Primjerice, udio problematičnih stambenih kredita u ukupnom portfelju stambenih kredita kreće nešto iznad jedan posto.
Ukoliko klijent kasni s ispunjavanjem preuzetih obaveza, banka pristupa slanju opomena kojima dužnika, sudužnika, jamca, podsjeća na preuzete obaveze. U Ersteu ističu da imaju individualni pristup te da proaktivno rade na rješavanju naplate, za što je zadužena Direkcija centralne dokumentacije i upravljanja lošim plasmanima.
U Raiffeisen banci kažu da u potpunosti kontroliraju proces naplate i već u ranoj fazi pristupaju rješavanju poteškoća. To realiziraju pomoću organizacijskih jedinica koje se bave naplatom, a koje je banka s pojavom prvih znakova krize kadrovski i tehnički ojačala te nastavila s uobičajenim aktivnostima prilagođenim stanju na tržištu.
Prethodni članak:
arti-201003090066006