Ta su društva već niz godina generatori obveza te slabim financijskim poslovanjem potkopavaju financijsku stabilnost države i državnog proračuna, piše Lider.
Okvirni podaci Financijske agencije otkrivaju da se pod tepih državnih financija skupio najveći dio dugogodišnjih financijskih problema koji su, unatoč raspravama, ostali po strani.
Tako bi sada postojeći državni proračun, a i oni budući mogli biti izloženi potencijalnim rizicima dospjeća obveza društava u većinskom i manjinskom vlasništvu države. Zbog ugrožene likvidnosti i rasta kratkoročnih obveza te tvrtke mogle bi posegnuti za povećanim zahtjevima za subvencijama iz državnog proračuna i odobravanjem novih državnih jamstava.
A aktivna državna jamstva, prema podacima Hrvatske narodne banke, od 1998. godine do srpnja ove godine narasla su s 10 na čak 56 milijardi kuna.
Trajno rješavanje problema u poslovanju tih društava eliminiralo bi prepreke rastu BDP-a i uvelike umanjilo rizike nastanka većih proračunskih deficita u idućim godinama, te osiguralo urednu provedbu sadašnjeg i budućih državnih proračuna.
To bi se, piše Lider, moglo postići restrukturiranjem i privatizacijom dijela društava od posebnog državnog interesa. U suprotnom, Vlada će se susresti s revizijama postojećih socijalnih prava i mirovina, te plaća za koje će teško dobiti potporu.
Vezani članci:
arti-201011250922006
arti-201011210271006
arti-201011230303006
arti-201011150423006
