Takvih je davanja prošle godine u Hrvatskoj bilo 547, a putem njih ukupno je plaćeno čak 9 milijardi kuna, što čini 2,8 posto BDP-a. Od tog iznosa, poduzetnici su na ime parafiskalnih nameta platili 5,2 milijarde kuna, a građani 3,8 milijardi kuna, piše Dnevnik.hr.
Najviše parafsikalnih nameta u zdravstvu
Najveći dio "ubralo" je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike - 4,4 milijarde kuna koje uzima 20 takvih nameta, a od kojih je svakako najpoznatija naknada za vodni doprinos ili zaštitu i uređenja voda koju plaćaju i građani i tvrtke.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrutkure od ukupno 36 neporeznih nameta ubire 2 milijarde kuna. Među njima čak i pomalo nevjerojatnu naknadu za pravo upotrebe adrese i brojeva te naknadu za sigurnost plovidbe.
Najviše je parafiskalnih nameta u zdravstvu, čak 59! Uglavnom se radi o članarinama u stručnim komorama ili naknadama za stručne ispite, a od kojih je naplaćeno 223,5 milijuna kuna, piše Dnevnik.hr.
Na ime čak 69 nameta nije plaćena nijedna kuna
Cilj objave registra neporeznih nameta je da se srežu oni nepotrebni i olakša poslovanje poduzetnicima. Primjerice, prošle godine na ime čak 69 neporeznih nameta nije uplaćena niti jedna kuna. Po tome ispada da nitko nije tražio prenamjenu poljoprivrednog zemljišta ili da se nije izdala niti jedna biljna putovnica!
Lani nije plaćena niti jedna naknada za građenje čamaca, niti se itko obrazovao za mjere zaštite od ionizirajućeg zračenja. Naime, na ime tih naknada također nije bila uplaćena niti jedna kuna. Stoga se sada želi ukinuti što više suvišnih od ukipno 547 parafiskalnih nameta.