U proteklih deset godina kontigent radne snage u Hrvatskoj smanjio se za pola milijuna ljudi. Polovica od tog broja smanjila se prirodnim putem, dok je drugih 250.000 emigriralo.
"Taj gubitak ne da ni s čim kompenzirati. Na pomolu je drama na koju se nije pravovremeno reagiralo", kazao je Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore na sjednici strukovnih skupina u riječkoj Komori.
'Ili uvoz radne snage ili robotizacija'
Sve to, piše Novi list citirajući Vidovića, znači da je pred domaćim tvrtkama ogromni izazov pronalaženja potrebnih radnika.
"Resursi su vrlo ograničeni. Kad je riječ o Hrvatskoj, imamo velike limite. Ostaje prostor da se kroz veće ulaganje u cjeloživotno obrazovanje poveća dužina radnog vijeka kako ljudi ne bi išli prerano s tržišta rada. Imamo neke mogućnosti da sustav obrazovanja mlade ranije uključi u svijet rada, i imamo veliku skupinu osoba s invaliditetom. Sve ostalo Hrvatska će morati kompenzirati na dva načina: ili uvozom radne snage - a pitanje je i odakle jer regija se također snažno i brzo prazni - ili će se morati kompenzirati većom razinom automatizacije, robotizacije i sličnog", kazao je Vidović.
Ove godine su, primjerice, kvote za uvoz stranih radnika podignute na 65.100, dok je prije pet godina bilo izdano tek 400 dozvola za strane radnike. No, poslodavce i s tim odobrenim kvotama muči pitanje: gdje pronaći radnike?
13.06.2018., Ivanec - U hotelu Orion odrzan je poslovni skup Regionalni dani EU fondova. Skup je organiziralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Davorko Vidovic Photo: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL
Na BiH i Srbiju više se ne može računati
Vidović je izvijestio da HGK sudjeluje u izradi novog zakona koji bi trebao donijeti model tzv. beskvotnoga uvoza. To znači da će poslodavac iskazati potrebu i ako Zavod za zapošljavanje ne isporuči radnika u roku od sedam ili 14 dana stječe se automatsko pravo da se ide na uvoz potrebnih radnika, piše Novi list.
"Nažalost, sve dalje destinacije su u pitanju, jer Bosna je ispražnjena, Srbija se prazni strahovito brzo, oni imaju gubitak od milijun ljudi, čak i za sezonske poslove, s obzirom na to da su hrvatske plaće dva do dva i pol puta veće nego u Srbiji. Mi još možemo pronaći nešto radnika u poljoprivredi, za branje plodova i tako. Međutim, za građevinski sektor sve se više poseže za Indijom, Pakistanom. U turizmu su na pomolu i ugovori s Filipinima s obzirom na to da su se oni pokazali kao zemlja i destinacija iz koje dolaze dobri i kvalitetni radnici, baš pogodni za turizam", kazao je Vidović tumačeći novu orijentaciju prema dalekim zemljama.
Dodao je da je problem i u tome što Hrvatska nema osmišljenu useljeničku politiku te da se i inače premalo ulaže u radnike.
'Ima tvrtki gdje se 30 posto zaposlenih sprema van'
Vidović također smatra da će plaće morati rasti, a s njima i pogodnosti za radnike kakve imaju radnici u zapadnoeuropskim zemljama, ako želimo biti konkurentni. Kad bi plaće bile i za trećinu, četvrtinu, pa i polovinu niže nego u Njemačkoj, kaže Vidović, bile bi dostatne da ljudi ostanu ovdje ako bi imali sigurnost zaposlenja. Povrh svega, dodaje, u Hrvatskoj je i previsoka stopa rada na određeno vrijeme.
"Imamo slučajeve gdje 30 posto ukupno zaposlenih u nekoj firmi traži sporazumni raskid radnog odnosa i odlaze u inozemstvo, ostavljaju čak i sigurna zaposlenja. Imate situacije da se sezoncima nudi posao na neodređeno vrijeme i odbijaju ga. Dakle, stvari su se radikalno promijenile, a naše zakonodavstvo i politika to dovoljno ne prepoznaju", upozorio je Vidović na dramatičnost situacije.
05.12.2017., Zagreb - Radnici na gradilistu zgrade u Novom Zagrebu. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Hrvatska je svjetski rekorder u manjku radne snage
Predsjednica Sindikata Istre Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić smatra da poslodavci imaju prostora za povećanje plaća i time vraćanje naših radnika u zemlju. Denis Delogu iz agencije Astra Centar Hrvatska iznio je na spomenutom skupu svježi podatak međunarodne agencije Manpower prema kojem je Hrvatska svjetski rekorder u manjku radne snage u odnosu na broj zaposlenih.
"S našom ekonomijom mi možemo eventualno biti atraktivni zemljama Azije ili Južne Amerike. Iz ovog našeg okruženja teško više možemo računati na radnu snagu. Jer BiH i Srbija također su se okrenule Njemačkoj, Austriji. Njihova raspoloživa radna snaga odlazi u druge zemlje EU-a. Spominju se tako Ukrajina, Filipini, Šri Lanka, Nepal, Indija, Venezuela, Honduras, Puerto Rico...", kazao je Delogu.