Globalne poticajne mjere poduzete od vlada i središnjih banaka i politike nultih kamatnih stopa gotovo u cijelom svijetu potaknule su oživljavanje ulaganja u sirovine u 2009. Prema izvještaju Barclaysa sektor sirovina zabilježio je priljev veći od 60 milijardi dolara prošle godine. Drugi razlog za povećanje cijene nafte bio je naravno i slabi američki dolar. Petogodišnja korelacija cijena nafte i tečaja EUR/USD trenutno iznosi 88,2 posto.
"Gospodarski oporavak je netaknut, ali smatramo da je cijena nafte očito previsoka. Iako je potražnja znatno porasla – naročito na tržištima u razvoju – i dalje je dosta ispod rekordnih razina. Također, kritički gledamo na slijepo vjerovanje da će kinesko gospodarstvo biti pokretač oporavka i rasta. Kina ne može i neće biti jedini pokretač globalnog oporavka ili spasitelj globalnog gospodarstva, kao ni jedina nada za potrošnju nafte", kaže Ronald Stöferle, analitičar tržišta sirovina u Erste Group.
Je li nafta li nafta s trenutnom razinom cijene od gotovo 80dolara jeftina?
Iluzija "jeftine" nafte vjerojatno se temelji na činjenici da mnogi sudionici na tržištu kao referentnu vrijednost uzimaju povijesni rekord od gotovo 150 dolara. Na svojoj trenutno razini, cijena nafte je za više od 100 posto iznad dugoročnog prosjeka od 30,9 dolara i srednje cijene od 24 dolara. Ako uračunamo i inflaciju, cijena nafte i dalje je visoka. Čini se da OPEC cijenu nafte između 70 i 80 dolara smatra optimalnom. S jedne je strane dovoljno niska da pretjerano ne optereti i dalje ranjivo gospodarstvo, a s druge strane alternativni izvori kao što su naftni pijesak ili nafta koja se crpi iz velikih morskih dubina nisu atraktivni te su uglavnom neisplativi na ovoj razini. Ni energija vjetra i sunca na ovoj razini cijene ne predstavljaju ozbiljnu konkurenciju (bez ogromnih subvencija). Prema OPEC-u, trenutne bi cijene trebale zadovoljiti i proizvođače i potrošače.
Opskrba naftom u ovom trenutku u potpunosti zadovoljava potrebe
OPEC trenutno proizvodi gotovo 60 posto ukupne količine, ali ima u vlasništvu više od 80 posto rezervi. Gospodarska kao i politička snaga OPEC-a i dalje će rasti; Međunarodna agencija za energetiku (IEA) očekuje 80 posto dodatne proizvodnje iz zemalja OPEC-a. Međutim, IEA je izdala svoje prvo upozorenje u svezi dostizanja vrhunca proizvodnje nafte, ustvrdivši da bi se to moglo dogoditi do 2020., podsjećaju analitičari Erste Grupe.
Nakon analize provedene na 800 naftnih polja, IEA je došla do zaključka da bi, ako potražnja nastavi rasti trenutnim tempom, do 2030. godine trebali biti otkriveni novi resursi od 40 milijuna barela dnevno (četverostruka proizvodnja Saudijske Arabije) kako bi sedugoročno izbjegao cjenovni šok.
Nafte trenutno ima dovoljno, ali struktura opskrbe ukazuje na znatno više cijene u dužem razdoblju. S obzirom da se prošle godine naftom ponekad trgovalo ispod graničnih troškova proizvodnje, što je uzrokovalo ozbiljne financijske poteškoće mnogim zemljama izvoznicama nafte, otkazana su ulaganja u iznosu gotovo 100 milijardi dolara. To bi mogao biti temelj četvrtog naftnog šoka 2012. ili 2013.; analitičari Erste Grupa smatraju da je preostalo jako malo potencijala za rast ove godine.
"Riskiramo još jednu naftnu krizu kada potražnja nadmaši ponudu, oko 2014. ili 2015. Do sredine sljedećeg desetljeća neće biti dovoljno nafte i plina", upozorio je Christoph de Margerie, predsjednik Uprave Totala, rujan 2009.
Najdrastičniji pad potražnje od 1980-ih
Po prvi puta nakon 1983. globalna potražnja za naftom pala je dvije godine zaredom (2008.: -0,3 posto na 85,7 milijuna barela dnevno, 2009.: -1,6 posto na 84,3 milijuna barela dnevno).
Stručnjaci očekuju prosječni porast od 1,4 posto ili 1,2 milijuna barela dnevno u 2010. IEA očekuje da će se globalna potražnja za energijom udvostručiti do 2050. Potražnja za naftom trebala bi skočiti s današnjih 85 milijuna barela na 105 milijuna barela do 2030. ,čak i ako alternativni izvori energije postupno dobiju na važnosti, nafta i plin i dalje će pokrivati većinu potreba za energijom.
Velike zalihe vjerojatno predstavljaju Ahilovu petu cijene nafte, jer će trenutna prevelika ponuda raditi pritisak na cijenu. Čim se potražnja primarno pokrije iz zaliha, pritisak na pad cijene ponovo bi se trebao povećati. Analitičari Erste Groupa stoga vjeruju da će potražnja za naftom ponovo pasti čim isteknu globalni poticajni programi (te ih ne zamijene novi).
Proizvodnja prirodnog plina iz škriljca povećat će se za 71 posto do 2030. godine
IEA očekuje da će proizvodnja iz nekonvencionalnih rezervi plina porasti za 71 posto do 2030. godine. Time bi taj segment postao najbrže rastući izvor energije u narednim desetljećima. Iako prirodni plin neće moći nadoknaditi pad proizvodnje nafte, plin iz škriljca trebao bi postati sve važniji za SAD i Europu (resursni nacionalizam).
SAD zbog plina iz škriljca praktički preko noći postaje energetski samoodrživ. Prema studiji sveučilišta Rice University4 plin iz škriljca također bi mogao drastično smanjiti ovisnost Europe o Rusiji i zemljama Perzijskog Zaljeva. Stoga vjerujemo da će jako porasti važnost istraživanja rezervi plina iz škriljca u Europi. Posebno naglašene aktivnosti istraživanja i preuzimanja analitičari očekuju u Poljskoj i Ukrajini.
"Iz tog razloga nekonvencionalni plin - naročito plin iz škriljca - smatramo najzanimljivijom mogućnošću ulaganja u sektoru energetike", preporučuje Stöferle.
Sljedećih tri do pet godina analitičari očekuju da će se cijene kretati u rasponu od 7 do 10 dolara. To bi trebalo osigurati atraktivne marže za proizvođače alternativnog prirodnog plina.
Izgledi za ciljanu cijenu nafte
Prva polovica 2010. najviše 90-100 dolara, druga polovica 2010.: zaokret u trendu, prosjek u 2010.: 72 dolara po barelu
S obzirom na preveliku ponudu nafte na tržištu, analitičari Erste Groupa ne očekuju da će cijena nafte prijeći "magičnu" granicu od 100 dolara po barelu na održivoj bazi. Čini se da je tržište dobro uravnoteženo za 2010. godinu. Samo široki, održivi te – naročito – globalni gospodarski rast mogao bi potaknuti manjak opskrbe.
"Slijedom toga očekujemo – iz tehničkih i taktičkih razloga – nastavak prethodnog rasta u prvoj polovici 2010. Zbog negativnih divergencija, loših sezonskih čimbenika i slabih fundamentalnih pokazatelja, očekuje se zaokret u trendu najkasnije u drugoj polovici godine, kada bi cijena nafte trebala pasti na 60 dolara po barelu ili čak i niže. Stoga prognoziramo prosječnu cijenu nafte od 72 dolara po barelu u 2010.", zaključuje Stöferle.
Prethodni članak:
arti-201003090103006
