Javni dug opasno se približio iznosu od 180 milijardi kuna i udjelu od 60 posto BDP-a. Nakon srozavanja kreditnog rejtinga u kategoriju smeća država ne može računati na niže kamatne stope - na inozemnom će se tržištu kapitala morati zaduživati skuplje. Početkom veljače ministar financija Slavko Linić, koji je još u prosincu tvrdio da se država neće zaduživati u inozemstvu, agenciji Bloomberg je otkrio je da na američkom tržištu planira prodati obveznice u vrijednosti 1,5 milijardi dolara.
Za pad kreditnog rejtinga potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić krivio je zaduživanje bivše Vlade, a početkom tjedna u intervjuu MediaServisu odgovorio je na pitanje nastavlja li i ova Vlada istim dužničkim smjerom. Podsjetio je da u 2011. godini javni dug narastao za 18 milijardi kuna, a da se manjak u proračunu popeo na 15 milijardi.
"Ova Vlada je u jednoj godini smanjila taj deficit na ispod 10 milijardi, znači za više od 5 milijardi kuna. To je put kojim se, u nekom razumnom razdoblju od nekoliko idućih godina, može dug svesti na mjeru koja je održiva. Dok god ima deficita, dotle će se država morati zaduživati da bi taj deficit pokrila", rekao je Grčić.
Iz novih zaduženja, uostalom, trebao bi se financirati najveći dio najavljenih javnih investicija, na kojima Vlada temelji nade u oporavak gospodarstva. Iz perspektive sniženog kreditnog rejtinga i ovog tjedna od strane ministra financija najavljenog rata bankama, zvuči kao začarani krug iz kojeg nema izlaza.
Manevarski prostor u daljnjem smanjenju deficita Vladi je ove godine sužen, tvrdi Grčić. "Upravo zbog tih velikih kamata, koje su 3 milijarde kuna ove godine veće, zbog uplata u EU proračun gotovo 2 milijardi kuna, zbog sanacije brodogradnje i bolničkog sustava što također iznosi par milijardi kuna, i tako dalje", objasnio je potpredsjednik Vlade.