Hrvatska Vlada takav je konačan nacrt izmjene Zakona o deviznom poslovanju donijela na sjednici održanoj u petak, čime je liberalizirano tržište depozitnih poslova. Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU, ta je izmjena trebala stupiti na snagu ranije, ali je odgođena zbog krize.
Izmjenama je liberalizirano i korištenje inozemnih kredita preko računa u inozemstvu. Na temelju važećeg zakona, rezidenti su samo iznimno i uz odobrenje Hrvatske narodne banke smjeli otvoriti račun u inozemstvu.
Međutim, članci koji propisuju uvjete i način otvaranja i vođenja računa rezidenata i nerezidenata, kao i pripadajuće kaznene odredbe, ostat će na snazi do 1. siječnja 2012. godine, piše Business.hr.
Kako su objasnili u Vladi, odgoda je nužna kako bi se zadržao pravni kontinuitet koji je potreban prilikom utvrđivanja prekršajnih postupaka u 2008. godini, kada nije bio na snazi važeći Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Iako će od 1. siječnja hrvatski građani prvi puta u cijelom svijetu moći tražiti povoljnije kamate na svoju štednju, iz domaćih su banaka ranije izjavljivali kako ne očekuju veći odljev u zemlje s višim pasivnim kamatama. Glavni ekonomist Societe Generale - Splitske banke Zdeslav Šantić za Business.hr kaže da je pitanje štednje prije svega pitanje sigurnosti i povjerenja. Prema njemu, Hrvati vjeruju svojoj središnjoj banci HNB-u, koji je u posljednjih deset godina personificiran u liku guvernera Željka Rohatinskog. Rohatinskom građani u Hrvatskoj vjeruju više nego premijerki Jadranki Kosor.
O riziku i povjerenju u bankarski sustav govori i činjenica da stranci, iako je prošle godine Hrvatska svakako bila primamljivo odredište za štednju, kako u kunama, tako i u eurima, nije bilo nekog interesa stranih ulagača, kaže makroekonomski analitičar Erste banke Alen Kovač.
Analitičari zaključuju da jedno od najvažnijih pitanja upravo povjerenje i da teško je vjerovati da će Hrvati masovno imati povjerenja u stabilnost srbijanskog bankarskog sustava. Da je riječ o Njemačkoj ili Austriji, kažu, onda bi hrvatske banke možda imale problem s odljevom depozita.
Vezani članci:
arti-201005190072006 arti-201003120143006 arti-201011080322006
