Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović smatra da u krizi koja je pred nama Hrvatska narodna banka (HNB) još ima dovoljno municije da brani stabilnost kune, a najavljuje i barem još tri godine niskih kamatnih stopa. Kaže da je i digitalizacija poslovanja, koja se silom prilika dogodila otkako su mjere izolacije na snazi, relaksirala rad banaka, ali smatra da ćemo se ipak "vratiti na staro".
'Nisam siguran da smo zreli za promjene'
"Toga se bojim, povratka na papir koji volimo, njegovu fizičku prisutnost. Problem je što nemamo domaću regulaciju koja je naklonjena digitalizaciji. Naša regulacija traži prisutnost, provjeru potpisa i, nažalost, nisam siguran da smo zreli za promjene. Nadam se da se nećemo vratiti na staro, ali samo se nadam. Privremeno smo se digitalizirali, ne bih rekao baš na divlje, ali prelazimo preko nekih postulata i sada trebamo promijeniti regulaciju kako bismo se digli na digitalnu razinu. Očekujem od Vlade da će to napraviti", kazao je Adrović u razgovoru za 24 sata.
Govoreći o kreditima u eurima, Adrović je kazao kako dužnici mogu biti mirni jer ni tečaj niti kamate ne bi trebali divljati i eventualno utjecati na rast anuiteta kredita. Europska središnja banka (ECB) i njeni sateliti u nacionalnim središnjim bankama, kaže, pumpanjem novca preplavljuju tržište kako bi kroz snabdijevanje novca omogućili pad kamatnih stopa.
"Tako se omogućuje državama s relativno visokim zaduženostima, kao što su mediteranske države, da održavaju goleme dugove koje imaju. I to je velika pomoć tim zemljama te ne vjerujem da će u narednom razdoblju doći do rasta kamatnih stopa jer ECB i njeni sateliti vode politiku kojom bi se zadržale kamatne stope", pojasnio je Adrović.
'Banka koja kreditira samo turizam sada ne bi imala novca'
Na konstataciju da banke u Hrvatskoj spremnije kreditiraju građane, odnosno potrošnju, a daleko manje privredu, odnosno proizvodnju, Adrović ističe kako je primarna funkcija banaka da održavaju štednju sigurnom i da je građani mogu uvijek dobiti.
"Moramo imati u vidu da banke tu funkciju moraju izvršavati besprijekorno. Što bi se dogodilo kad bi banke odobravale kredite i kome treba ili kome ne treba, i onima s ekonomskog logikom i bez nje? Što bi se dogodilo da klijent dođe u banku po štednju, a da banka odgovori 'mi je nemamo'? Zato se privreda financira prema strogo utvrđenim pravilima. Kad imate projekt, mora se voditi briga o hipoteci, ali ne da se iživljavamo, nego su to jednostavno postulati poslovanja svugdje u svijetu. Banke će financirati poslovanje, pogotovo zato što u Hrvatskoj nema neki lateralni programi financiranja, izvršit će svoju ulogu, ali koliko mogu s obzirom na rizike. Moraju se osigurati prvo štedni ulozi. U tom pogledu mi imamo dobru suradnju s HAMAG-birkom", kazao je Adrović za 24 sata.
Na pitanje koju bi, da ima svoju vlastitu banku, sada financirao vrstu privrede, jednostavno je odgovorio: "Sve što vraća kredite!"
"Bitno je da se portfelj diverzificira. Banka koja bi, primjerice, kreditirala samo turizam, sada ne bi imala novca", dodao je.
'Moramo pojeftiniti državu, ovakav koncept ne ide'
Adrović se osvrnuo i na državni proračun rekavši kako će se država zadužiti unutar i izvan zemlje, vjerojatno nešto skuplje nego ranijih godina.
"Cijena duga će rasti. Ali moramo imati u vidu da naša relativno nemoćna ekonomija, slabo razvijena i nestrukturirana, ne može nositi ovakav teret države. Raste potrošnja naše države i to je problem. Moramo pojeftiniti državu jer dugoročno ovakav koncept 'ne hoda'. Naša država košta 50 posto našeg BDP-a. Moramo smanjiti teret jer privatni sektor generira BDP. Nadam se da će nakon izbora Vlada hrabrije pristupiti pojeftinjenju države, jednostavno umanjiti državu na svim razinama", rekao je Adrović.
On smatra da čak i nije bitno smanjiti PDV, nego bi trebalo rezati parafiskalne namete i druga davanja.
"Primjerice, samo jedan segment – imamo veliki zdravstveni sektor sa 80-ak bolnica. Takvu gustoću bolnica nemaju i jači od nas", dodaje.
05.06.2019., Zagreb - HUB Analize 68 "Kamatni rizik: fiksirati ili varirati?". Na konferenciji su govorili direktor HUB-a Zdenko Adrovic i Velimir Sonje, ekonomski analiticar, Arhivanalitika. Zdenko Adrovic. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
'Dosad zatraženo 40.000 moratorija na kredite, to nije puno'
Adrović vidi problem u četverogodišnjim izbornim ciklusima.
"Ako se nešto ne napravi u nultoj ili prvoj godini, više ne stignete ništa. Vidjet ćemo koliko će iduća garnitura napraviti u prvih 90 ili 180 dana. Moraju biti agilni i, nogometnim rječnikom rečeno, dati gol u prvim minutama.
Unatoč krizi, kaže da je moratorij na kredite zatražilo svega oko 40.000 te misli da to nije puno u odnosu na ogroman broj izdanih kredita. Još uvijek posao nije izgubilo puno ljudi, plaće još nisu smanjenje, ali jesen će biti puno veći problem. Ipak, i tada smatra da neće biti ništa dramatično i nešto s čime se naš bankarski sustav ne bi mogao nositi. Banke imaju dovoljno kapitala da pokriju i jesen u kojoj očekuje da će biti restrukturiranja kredita.
"Ali najveći dio građana hoće i želi vratiti kredite te će banke morati pomoći", kazao je Adrović za 24 sata.
