"Na području županije približno je 12 tisuća zaposlenih u trgovini. Ako se uzme u obzir to da je njih u maloprodaji 10 tisuća te da svaki radnik u godini odradi minimalno 180 prekovremenih sati koliko propisi dopuštaju, dolazimo do brojke od 900 nepostojećih radnih mjesta koja bi trebalo otvoriti kako bi prestalo izrabljivanje zaposlenih radnika", kazala je Zlatica Štulić, voditeljica osječkog Regionalnog ureda Sindikata trgovine.
"Propisima je predviđeno da je prekovremeni rad dopušten u hitnim i nepredviđenim situacijama. Stoga, primjerice, ni jedna trgovina ne može reći da je potreba za većim brojem radnika svaki prosinac nešto što može iznenaditi", dodala je Štulić za Glas Slavonije.
Govore o povećanju prometa, ali ne govore o broju zaposlenih
Kaže da u praksi gotovo da i nema zaposlenih u maloprodaji koji godišnje ne odrade dvostruko više prekovremenih sati nego što zakon dopušta. "Ali, to se nigdje ne evidentira. Mi znamo da ljudi u trgovini rade i po tri mjeseca bez ijednog dana odmora, ali kada u tvrtku dođe inspekcija, oni se ne mogu požaliti jer su egzistencijalno ucijenjeni", ispričala je Štulić.
Kritizirala je i izjave kojima se političari hvale kada govore o povećanju prometa u maloprodaji u 2011. godini. " Nitko uz taj podatak ne spominje da se u tom sektoru već duže ne produžuju ugovori radnicima zaposlenim na određeno vrijeme, koji čine većinu. Dakle, jasno je da to povećanje prometa leži na leđima izrabljivanih radnika koji se slamaju od neplaćenih prekovremenih sati", ocijenila je sindikalistica.
I tako, dok u Europi mogućnost prekovremenog rada pruža radnicima priliku da zarade više, u Hrvatskoj se u trgovini odradi toliko prekovremenih sati da se oni ne mogu nadomjestiti novcem.