Dopredsjednik Odbora za budžet Europskog parlamenta Ivailo Kalfin iz Bugarske upozorava da bi Hrvatska trebala naučiti iz primjera Bugarske, koja je imala gotovo 95 posto apsorpcije novca iz pretpristupnih fondova. Nakon ulaska u članstvo Bugarska iz fondova EU povlači tek 33 posto novca!
"Mi smo imali problem, jer smo smatrali da će kao s pretpristupnim ići i sa strukturnim fondovima. To nije bio slučaj. Treba vam puno aktivnija administracija, decentraliziran sistem i daleko bolji sustavi revizije od onih na nacionalnoj razini", kaže Kalfin. Donošenje odluka na visokim razinama, podcrtava, znači i usporavanje procesa i zato je bitno osposobiti lokalne razine za povlačenje sredstava. Također, Europska komisija prati svaki uloženi euro i to kroz sedam razina revizije.
"Hrvatska ekonomija jako treba taj novac i nemate pravo da to izgubite", upozorava on.
Hrvatska u eurozoni - politički mudro, ekonomski opasno
Ipak, ni sam nije siguran je li Hrvatskoj mudro da uđe u eurozonu kroz par godina. Ekonomski gledano, s tim se treba pričekati do dostizanja razine konkurentnosti barem prosječne za članice eurozone. No, s političkog gledišta neprihvatljivo je da se ne bude ondje gdje se odlučuje, jer su svi obvezani da se pripreme za eurozonu, osim Velike Britanije i Danske, navodi Kalfin. A upravo su razlike među članicama ugrozile eurozonu - "problem nije u tome što su Grci lijeni, a Španjolci troše novac na ništa".
"Manje kompetitivne ekonomije prve su na udaru. To je normalno i moglo se predvidjeti prije puno godina. Nema veze s propagandom koja se može čuti", navodi Kalfin za primjer navodeći probleme Slovenije, Slovačke i Estonije koje su u problemima za razliku od Poljske koja će uskoro ući u eurozonu jer se to od nje itekako očekuje zbog njene veličine.
Veličina je bitna
"Sviđalo vam se ili ne, u veličina je bitna u Europskoj uniji. Svi sjedimo za istim stolom, ali veće ekonomije imaju više moći", navodi Kalfin. Češkoj, koja također nije u eurozoni i koja je poput Poljske zadržala "glavu iznad vode", vlastita je valuta pomogla da "pliva" u krizi.
"Jako je važno da možete koristiti devizni tečaj svoje valute. To može biti ogromna pomoć ekonomiji u doba kriza", ističe, no odmah dodaje i da je bugarska valuta poput kune vezana uz euro tako da ni oni ne mogu koristiti taj instrument, tj. zbog konkurentnosti deprecirati nacionalnu valutu. Upozorava i kako se unutar EU se događa i veći stupanj integracije eurozone - govori se o odvojenom budžetu, podjeli u parlamentu gdje bi samo članice eurozone raspravljale o vlastitoj budućnosti.
"Ako Hrvatska želi biti za tim stolom, trebala bi se potruditi da uđe", odgovara, za.
Još jedan izazov koji vrlo vjerojatno očekuje Hrvatsku jest - stigmatiziranje.
Porast nacionalizma i 'krivnja' novih članica
"Nekad je lakše reći da su nove članice krive za probleme u EU, iako je činjenica da vi takvih problema nemate. Problemi u eurozoni su uzrokovani drugačije. Imamo tri nove članice u problemima - Rumunjska, Mađarska i Litva, tako da zbilja ne volim to stigmatiziranje", kaže Kalfin upozoravajući: "S krizom u Europi raste nacionalizam i to je vrlo vrlo opasno i često neutemeljeno na podacima".
Bugarima i Rumunjima, koji su u EU od 2007. godine tek će se 1. siječnja 2014. godine ukloniti sve zapreke za mobilnost radnika pa će moći ići raditi svugdje. Do sada su mogli samo u pola članica.
"To je upravo rezultat propagande i baš me zanima koliko će građana otići raditi u Veliku Britaniju, koja nema baš najdarežljiviji socijalni sustav. Ondje u jednom gradu od 100 tisuća ljudi imate 50 Bugara, a od 600.000 nezaposlenih samo je jedan Bugarin. Oprostite, ali ja to ne vidim kao pritisak. Bugarski studenti plaćaju 30 milijuna funti godišnje da bi ondje studirali. Cijela ta propaganda stigmatizira strance i, nažalost, u Britaniji nije zastupljena, ali jest u Europskom parlamentu i zadobiva političke bodove u konzervativnim krugovima na anti-imigrantskom raspoloženju. Sutra će reći da su Zagreb i Hrvatska prijetnja, ali realno, neće 100 posto Hrvata napustiti zemlju i stati u red s nezaposlenima u inozemstvu", navodi on.
Europska unija sprema na redistribuciju novca strukturnih fondova. Njime će članice poput Češke, Hrvatske i Bugarske dobivati manje nego u proteklom razdoblju, naveo je Kalfin.
U tijeku su, kako kaže, ekstremno komplicirani pregovori između Vijeća Europe i Europskog parlamenta oko trošenja europskog budžeta u periodu od idućih sedam godina - radi se o bilijun eura. Dosadašnjih je godina 34 do 37 posto otpadalo na poljoprivredu i razvoj sela i isto toliko na koheziju, tj. razvoj regija kojima je BDP ispod prosjeka Unije. Ostatak bi se rasporedio na financiranje inovacija, što uredno ide naprednim članicama EU. Napomenimo i da oko šest posto potrošnje EU - od 140 milijardi eura godišnjeg proračuna - odlazi na administraciju.
Izvjesno je da će se fond za poljoprivredu smanjivati u godinama koje dolaze, članice su podijeljene oko pitanja kohezijskih fondova. Kako Kalfin navodi, razvijene članice EU prigovaraju da je u proteklim razdobljima kroz tu vrstu financiranja puno uloženo u zemlje poput Španjolske, Portugala i Irske, i na kraju se ispostavilo da su one u krizi.
"Bugarska se bori protiv te logike jer smatramo da bi situacija bila još dramatičnija da tih fondova nije bilo, razlike bi se dodatno povećale", kazao je Kalfin. Po njemu nije poštena nova redistribucija budžeta koja se namjerava nametnuti u pregovorima jer će u tom slučaju sigurno "članice poput Češke, Hrvatske i Bugarske dobivati manje novca". Razvijene članice vođene Velikom Britanijom paralelno nastoje smanjiti svoje doprinose u budžet.
Budući da su hrvatski političari godinama najavljivali smanjenje kamatnih stopa nakon ulaska u Uniju, upitali smo Kalfina zašto sada o tome više ne govore.
"To više nije tako, zato šute. Kamatne stope (nakon ulaska Bugarske u EU, op.a.) nisu toliko pale, ali povećane su investicije. To je bilo prije krize, početkom 2007. Između 2005. i 2009. godine imali oko 40 milijardi eura direktnih inozemnih ulaganja, što je puno 25-30 posto državne ekonomije. Početkom krize i ulaganja prestaju", kaže Kalfin.
