Godinu dana nakon što su pristupile Europskoj uniji, u Češkoj su povećane investicije na tržištu nekretnina 57 posto, Mađarskoj 236 posto, Poljskoj 84 posto! Dosad je ulazak u EU imao najmanji utjecaj na nekretninski biznis u Rumunjskoj jer je donio samo 10 posto rasta. Kako su se okolnosti u vrijeme pristupanja EU bitno promijenile, za domaće bi tržište nekretnina već i ponavljanje rumunjskog iskustva predstavljalo uspjeh. Hrvatska je posljednjih godina izbjegla dramatičan pad cijena, ali se dogodio dramatičan pad prodaje. Vrijednost prodaje na tržištu stanova pala je na samo 26 posto prometa iz 2007., a vrijednost prodanog građevinskog zemljišta samo na 17 posto! Cijene su pri tome, prema službenoj statistici, korigirane samo 10 posto.
Dobar dio domaće javnosti vjeruje da bi se tržište lakše oporavilo da je pad prodaje pratio i pad cijena, no kako je veza između nekretninskog biznisa i banaka prilično čvrsta, nitko od njih nije bio sklon rušenju cijena, već su se odlučili na taktiku čekanja.
Bez značajnih promjena
''Ulazak u EU neće imati utjecaja na tržište nekretnina jer je tržište omeđeno domaćom potražnjom'', uvjerena je Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta. Tko je čekao ulazak u EU da bi bolje prodao nekretninu, vjerojatno se preračunao jer je vrijeme cjenovnog buma iza nas.
''U Hrvatskoj ne očekujemo značajne promjene na stambenom tržištu, a naročito ne u Zagrebu, gdje cijene stambenih nekretnina pritišću kontinuirane nepovoljne gospodarske prilike i prekomjerna ponuda'', ističu autori studije u kojoj je uspoređen promet nekretnina godinu dana nakon pristupanja EU, piše Večernji list.
Velik se potencijal, prema analizi, nalazi u trenutačno nedovoljno razvijenom sektoru industrijskih i skladišno-logističkih nekretnina. Hrvatska ima jedinstvenu zemljopisnu lokaciju kojom omogućava ''developerima'' i korisnicima skladišno-logističkih nekretnina lakše obavljanje poslovnih aktivnosti. Kao glavni grad i gospodarsko središte, Zagreb ima najveće koristi od aktivnosti na tržištu.
