Hrvatska danas uvozi oko 45 posto potrebnih količina plina i INA godišnje na prodaji plina gubi oko 280 milijuna kuna. Gubitak domaće naftne kompanije bio bi daleko veći da INA plin koji crpi u Hrvatskoj i čija je cijena proizvodnje oko kunu po metru kubnom ne prodaje po cijeni uvoznog plina.
No, Hrvatska je prihvatila treći paket energetskih propisa Europske unije koji propisuju uspostavljanje tržišnog formiranja cijena energenata, te se Pristupnim sporazumom s Europskom unijom obvezala da će od 2012. godine plin prodavati po tržišnim cijenama.
Prodaja plina kućanstvima po tržišnoj cijeni značila bi, prema procjenama, povećanje cijene tog energenta oko 30 posto, što će za velik dio kućanstava biti nepremostiva financijska prepreka.
Kako bi se pronašlo optimalno rješenje, na inicijativu svog Nadzornog odbora, INA je još lani od Instituta za energetiku i zaštitu prirode Ekonerg zatražila izradu studije koja bi odgovorila na pitanje kako što bezbolnije prijeći s administrativnog na tržišno poslovanje u prodaji plina kućanstvima.
Tri blok tarife
Studijom se predlaže uvođenje triju blok tarifa za opskrbu plinom kućanstava u Hrvatskoj. Taj je model u Hrvatskoj već primjenjivan u naplati potrošnje električne energije. Pojednostavljeno rečeno, blok tarifa predviđa porast cijene plina s porastom opsega potrošnje i cijena plina ne bi bila ista za sve kategorije kućanstava. Konkretno, prema tom prijedlogu, odredila bi se potrošnja plina za pojedine kategorije kućanstava s obzirom na površinu stana, piše Jutarnji list.
Tržišne cijene kroz četiri godine
U studiji se navodi da je moguće i uvođenje većeg limita potrošnje za kontinentalnu i jadransku Hrvatsku. Limit potrošnje u zimskom razdoblju za Blok 1 bio bi od 0 do 670 kubnih metara plina, za Blok 2 od 670 do 950 kubnih metara, a za Blok 3 iznad 950 kubnih metara plina. U ljetnom razdoblju za Blok 1 limit bi se kretao od 0 do 170 kubnih metara, za Blok 2 od 170 do 240 kubnih metara, a za Blok 3 iznad 240 kubnih metara plina.
Količinu plina potrošenu iznad dodijeljenog limita kućanstva bi plaćala po najvišoj tržišnoj cijeni, bez obzira na to u kojem su bloku. Za potrebe studije stručnjaci su kao orijentacijsku tržišnu cijenu uzeli 2,65 kuna za kubni metar. Riječ je o cijeni po kojoj, u ovoj studiji, INA kupuje plin u inozemstvu.
U studiji se navodi da to prijelazno razdoblje do uspostave tržišnih cijena može trajati četiri godine, ali Vlada može odlučiti da to razdoblje traje kraće ili dulje.
