Ekonomski sustav je nepravedan i ide na ruku imućnima. Rezultat je to istraživanja Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) u kojem je čak 74 posto ispitanika zabrinuto zbog porasta još većeg jaza između jedan posto najbogatijih i ostatka stanovništva. Nadalje, 80 posto 80 posto ispitanika smatra da njihova nacionalna minimalna plaća nije dovoljna za pristojan život, jednako ih toliko navodi da im dohodak pada ili stagnira, a čak polovina ispitanika, 49 posto, nema dovoljno novca za osnovne potrebe ili ih jedva podmiruje.
Njih 38 posto u posljednje dvije godine osjetilo je na svojoj koži što znači biti bez posla, odnosno susrelo se s baukom smanjenja radne satnice. Pesimizam je uvelike prisutan i pri pogledu na budućnost pa je 73 posto ispitanika u strahu od gubitka posla.
Sve to za sobom je povukao izostanak djelovanja pravne države, tvrdi predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević. "Pravna država ne stanuje na našim prostorima. Kod nas je na djelu sprega kriminala i politike, ta je sprega učinila da vlada pravna nesigurnost, a kada je ona na djelu – onda su pojedinci, obični građani, radnici, ucijenjeni tim okolnostima", prokomentirao je on za Glas Slavonije.
Kako ljudi preživljavaju s 2700 kuna?
Za ekonomistu Zdravka Grubešu rezultati ITUC-ovog istraživanja potpuno su očekivani. "Neoliberalni kapitalizam je takav oblik gdje se, prije svega, forsira dobit i profit, a oni nikada nisu u korelaciji s pravima radnika. Samim time – kada je naglasak na profitu, najčešće se štedi, između ostaloga, na radnoj snazi. Znači, uopće nije sporno da su radnici prilično obespravljeni, bez obzira na to što mi govorili o rastu prosječne plaće, jer to nije realno – dolazim iz realnog sektora i znam realne podatke, većina radnika radi za minimalnu plaću, koja je približno 2700 kuna, te je pravi fenomen kako ljudi uopće preživljavaju s tim", kaže Grubeša.
Prema njegovom mišjenju nesigurnosti doprinosi sama osmišljenost funkcioniranja kapitalizma prema kojoj su nesigurni ne samo radnici nego i poslodavci kojima nitko ne jamči da će im tvrtka na tržištu opstati. Tako, kaže, danas više nema jugoslavenskog mentalnog sklopa po kojem si se jednom zaposlio i na istom radnom mjestu čekao mirovinu.
"Kada 85 posto stanovništva kaže da je vrijeme za prepravljanje pravila globalne ekonomije kako bi se promicao rast i dijelio napredak, onda lideri G20 trebaju imati povjerenje za akcije znajući da imaju potporu birača", rezimira glavna tajnica ITUC-a Sharan Burrow.
Čak 71 posto ispitanika poručilo je vladama da bi trebale raditi na povećanju plaća i drugih prava radnika, kao i usvajanju zdravko grubeša novih pravila za multinacionalne kompanije i njihove korporativne politike, što se stavljaju ispred (malog) čovjeka, njegove sigurnosti i socijalne pravde.
