Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić naglasio je u Dnevniku 3 HRT-a kako će Vlada biti ta koja će odlučiti o sudbini Petrokemije iz Kutine. Privatizaciji profitabilne industrije se, podsjetimo, oštro protive radnici.
Tončica Čeljuska, novinarka televizije koja godišnje od građana ubire više od milijardu kuna, dala je zanimljivu i "uravnoteženu" najavu uvodnog priloga.
"Iako se svi deklarativno zauzimaju za strane investicije, pa i one ruske, sama najava interesa ruskih investitora za privatizaciju kutinske Petrokemije izazvala je burne reakcije i to, očekivano, sindikata. Zaposlenici se i dalje najsigurnije osjećaju pod državnim jaslama iako je nebrojeno primjera u kojima se država pokazala kao loš gospodar", ustvrdila je Čeljuska.
Petrokemija malo je, malo nije tema sastanka
Čačića je upitala što se stvarno događalo na sastanku s ruskim ministrom energetike Sergejom Šmatkom.
"Petrokemija nije bila predmet današnjeg sastanka, nego mogućnosti javno-privatnog partnerstva i privatizacijskih ponuda ruskih partnera na hrvatskom energetskom tržištu", kazao je najprije Čačić.
Spominjale su se, kaže, "mogućnosti i želje ruskih partnera da ponude suradnju" na Plominu 3, Ernestinovu, projektu Slavonski Brod, projektu Termoelektrane Sisak. Nastavlja zatim s varijantom da je ipak bilo riječi o Petrokemiji.
Tehnološki jednostavna stvar
"A otvorena je apsolutno tema – o tome mora odlučiti hrvatska Vlada – potencijalne privatizacije Petrokemije, jer je, naravno, kao što je poznato, tvornica umjetnih gnojiva završetak, jednostavno, točka na kojoj se plin pretvara u granule, u umjetno gnojivo. To je jednostavno pretvaranje plina u nešto čvrsto i materijalno i tehnološki je relativno jednostavna stvar, koja bitno ovisi u svojoj cijeni i mogućnosti plasmana o cijeni plina, a ovdje se radi o primarno ruskom dobavljaču", kazao je Čačić.
"Ono što odgovorni vlasnik mora uvijek imati na umu je da drži razinu proizvodnje i da je širi, da zaposleni imaju osigurana radna mjesta, kao i razinu plaća. Ako hrvatska Vlada nešto takvo odluči, ruski partneri, ne jedan, nego više njih, kao i Europska banka za obnovu i razvoj i drugi iz drugih zemalja će biti zainteresirani za jedan takav proces", dometnuo je.
Zahtjevna tehnologija
Zanimljivo je kako je u prilogu pored sindikata, Ive Josipovićapredsjednika, mišljenje dao i Nenad Bakić, špekulant i vlasnik dionica Petrokemije, koji se već dulje vrijeme zalaže za privatizaciju kroz pojedine medije. Na samu najavu privatizacije, podsjetimo, dionice Petrokemije su odletjele u nebo.
Potpuno je drugačije od Čačića ocijenio zašto se treba ići u privatizaciju, bar što se tiče prirode te industrije. Čačiću je proizvodnja goriva, naime, vrlo jednostavan tehnološki proces, dok je dioničaru, koji bi bez sumnje zaradio na privatizaciji, ta industrija vrlo zahtjevna u tehnološkom smislu:
"Stalno se razvija tehnološki i bez značajnih ulaganja i unapređivanja ne može održati korak", kazao je Bakić.
Što bi bilo kad bi bilo
Pozvao se i na rupu u proračunu, ali i navodnu korist koju bi Petrokemija i brodogradilišta u Hrvatskoj imala da su privatizirana prije deset godina, s naglaskom na radna mjesta. Zanimljivo, nije se pozvao niti na jedan primjer industrije ili poduzeća koje zaista jest privatizirano u tom periodu, jer bi u tom slučaju, za razliku od njegove hipotetičke koristi od privatizacije, postojali stvarni podaci o broju otvorenih, odnosno izgubljenih radnih mjesta.
Radnici, naime, ne vide niti jedan razlog da se tvrtka koja je prošlu godinu završila sa 107 milijuna kuna dobiti privatizira kako bi se u proračun jednokratno inkasiralo nešto više od 400 milijuna kuna. Za radna mjesta boje se iz iskustva drugih tvrtki koje su privatizirane, a otkazi u svrhu povećanja profita privatnim investitorima, kao što smo vidjeli na primjeru Hrvatskog Telekoma, logična su posljedica privatizacije. Boje se da će privatizacija baciti na koljena čitavu Kutinu s okolicom.
specijal-201012070191004-Petrokemija