Prošli tjedan objavljeno je da je promet u trgovini na malo u studenom porastao 3,2 posto u odnosu na isti mjesec 2014. Obavljeni su i podaci Porezne uprave koji potvrđuju procjene po kojima smo birajući poklone ove godine bili opušteniji u odnosu na ranije krizne godine. U prosincu je ostvaren promet od 12,6 milijardi kuna, što je u odnosu na prošlogodišnji najizdašniji mjesec rast od 400 milijuna kuna. Najveći dio tog iznosa, 9,4 milijarde kuna, ostao je u trgovinama.
Usprkos pozitivnom trendu, trgovci nisu optimistični.
Tekstil se kupuje malo više, obuća manje
"Kakva je bila 2015. vidjet ćemo za 2-3 mjeseca kada budu objavljene bilance trgovačkih poduzeća, onda ćemo znati pravo stanje stvari i u kojem smjeru sve ide", komentirao je za Danas.hr Željko Jeger, predsjednik Udruge zakupaca u trgovačkim centrima. Rast potrošnje pripisuje uvođenju reda kroz sustav fiskalizacije, a što je, podsjeća, od kada je uveden rezultirala i povećanjem prihodima od PDV-a u državnoj blagajni.
"Što se tiče prodaje obuće i odjeće, to ukupno gledajući sigurno nije raslo. Konkretno, prodaja u trgovinama tekstila nešto je rasla, a obuće pala. Eskalacije prometa u trgovina ove vrste nije bilo, štoviše, statistika govori da je u ovim područjima promet pao u odnosu na 2014.", kaže Jeger. Nema objašnjena za pozitivne brojke, ali kaže, njegove kolege, većina vlasnika trgovačkih tvrtki bilježe pad prometa.
Rasprodaje ne pomažu?
Što se tiče prosinca, tradicionalno najjačeg mjeseca kada je u pitanju potrošnja, kaže da je ovaj bio jači, ali gledajući cijelu 2015. nije bolje. A kako se čini, skoro i neće, pa tako se ni od siječnja, usprkos rasprodajama i velikim popustima, zaključuje Jeger, za sada ne osjeti oporavak potrošnje.
Bez povećanja zaposlenosti nema značajnijeg oporavka
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever ističe da još uvijek u Hrvatskoj brojnim kućanstvima primanja nisu dovoljna za pokrivanje osnivnih životnih potreba i da je značajnije oživljavanje potrošnje moguće samo oporavkom gospodarstva i smanjenjem stope nezaposlenosti.
Vodeći se logičnom računicom, navodi, dio "viška" u prosincu u odnosu na potrošnju u 2014. samo dijelom može se objasniti kroz posljedice promjena u sustavu poreza na dohodak, nešto većih isplaćenih božićnica umirovljenicima i dijelu zaposlenika te boljih rezultata turističke sezone.
"S obzirom da nije bilo povećanja plaća, broja zaposlenih, već je sve više ljudi na burzi, a dio se i iselio u potrazi za poslom, nema racionalnog objašnjenja o potrošnji od 12,6 milijardi. Malo je vjerojatno da bi netko razvrgnuo štednju", kaže sindikalist.
Nema naznaka da će biti bolje
Što možemo očekivati u 2016.?
"Nema naznaka da će biti bolje", zaključuje Sever, ističući da promjene u obujmu potrošnje ne treba očekivati bar u prvoj polovici godine, a ostatak će uvelike ovisiti o potezima mandatara Tihomira Oreškovića. Rezanje plaća ili otkazi u javnom sektoru, nažalost, prekinuli bi pozitivan trend rasta potrošnje.
Šoping, kava i zabava
Kultura konzumerizma zahvatila je i Hrvatsku, pa nam tako šoping centri sve više postaju mjesta za druženje i zabavu. Potvrđuje to i anketa koju je nedavno proveo Net.hr, a u kojoj je sudjelovalo 2.211 naših posjetitelja. U velike centre "isključivo u kupovinu" odlazi 50.61 posto sudionika ankete, "na kavu i kupovinu" 18.09 posto nijih, "zimi na grijanje, a ljeti na hlađenje" 17.91 posto, a u "razgledavanje i kavu" 13.39 posto sudionika ankete.