Guverner HNB-a Boris Vujčić pojasnio je s dva razloga konstantan rast cijena u Hrvatskoj.
"Prvi je rast cijena energije, koji je zaslužen za oko polovicu rasta inflacije, a drugi su prehrambeni proizvodi. Tu ima više razloga, neki su domaći, bile su loše metrološke prilike, kao i porast uvoznih cijena", rekao je Vujčić za RTL Danas.
Hrvatska uvodi euro 2023., ali već od idućeg ljeta će na vratima trgovina će biti dualne cijene.
"To prije svega znači obavijest potrošačima da se naviknu na iskazivanje cijena i u kunama i u eurima. Kako netko pri samoj konverziji netko ne bi lovio u mutnom. Po središnjem tečaju po kojem ćemo ući u eurozonu, a to je najvjerojatnije onaj po kojem smo ušli u tečajni mehanizam i po kojem smo fiksirali tečaj", kazao je Vujčić.
Kovanje kovanica eura će iduće godine koštati 350 milijuna kuna, a sveukupni troškovi i kovanica i novčanica će biti preko 800 milijuna kuna. Kovanice kuje HNB, a novčanice ćemo dobivati iz inozemstva.
Zaštita građana od preskupih bankovnih minusa
Guverner je rekao kako će se zakon mijenjati iduće godine, kako bi se građane zaštitilo od preskupih bankovnih minusa. To je u nadležnosti ministarstva financija. "Mi smo predvidjeli da se već ove godine predloži bankama da potpišu sporazum s ministarstvom financija i HNB-om, kojim bi se to pitanje uredilo po eventualne promjene zakona koje bi išle tek iduće godine. Već sada nemamo nikakve probleme jer od kad je to postala javna tema, nemamo nikakve prigovore potrošača", pojasnio je guverner HNB-a.
I onima koji su u prešutnom prekoračenju, a ne samo u dopuštenom, pojašnjava Vujčić, banke odobravaju ako im smanjuju ili ukidaju ta prešutna prekoračenja 12 mjeseci otplate.
"Očekujemo da će nastaviti rasti cijene nekretnina. Naša je procjena da u ovom trenutku rastu između 8 - 9 posto, što je dosta. Sve silnice koje su na strani porasta cijene nekretnine, će ostati i iduće godine", kazao je guverner.
Procjenjuje se da četvrtina porasta cijena proizlazi iz subvencija. Trenutno oko polovice transakcija na tržištu nekretnina su gotovinske.
"U Istarskoj županiji preko 40 posto transakcija dolazi od stranaca. Ili dolaze iz zemalja kao što su Njemačka i Slovenija, gdje je kamatna stopa na depozite negativna. Moraju plaćati banci", rekao je Vujčić.
Kamatne stope ostaju na istim razinama?
Prema istraživanju HNB-a, svaki četvrti građanin izdvaja pola ili više od pola svoje plaće za ratu stambenog kredita. Vujčić pojašnjava kako je to posljedica toga što rastu cijene nekretnina. Jedino dugoročno rješenje je promjena monetarne politike. Monetarna politika u budućnosti morala bi normalizirati kamatne stope.
"Očekujemo da ćemo iduće godine imati podjednaku stopu rasta kreditiranja i stanovništva i poduzeća, ove godine smo imali malo poduzeća. Očekujemo da će ta stopa biti na razini stope rasta BDP-a, što je normalno. Očekujemo manju potražnju za kreditima koji su bili u APN-skom ciklusu i nešto nenamjenskih kredita", rekao je Vujčić. Guverner je kazao kako se očekuje da će se kamatne stope održati na razinama koje su povijesno najniže.
