Optimizacijom nabave i poslovnih procesa države članice Europske unije mogle uštedjeti između 167 milijardi i 275 milijardi eura. Pokazalo je to istraživanje globalne konzultantske kuće A.T. Kearney. Bio bi to, poručuju, lijek za pokrivanje nesrazmjera između rasta javne potrošnje i slabog rasta BDP-a čime su članice EU posljednjih godina stvorile BDP manjak, odnosno razliku između prošlog i sadašnjeg udjela javne potrošnje u BDP-u koji se povećao za dva postotna boda, te razlika iznosi 247 milijardi eura. Taj manjak sada predstavlja ozbiljan problem za vlade članice EU koji moraju pronaći način za njegovo rješavanje.
U razdoblju od 2006. do 2008. godine, potrošnja u 27 zemalja Europske unije rasla je 4,2 posto, dok je BDP rastao 3,2 posto. Za vrijeme financijske krize (od 2008. do 2011.) potrošnja je rasla 1,8 posto, dok je BDP rastao zanemarivih 0,5 posto.
U A.T. Kearneyju smatraju da vlade 27 zemalja EU trebaju centralizirati svoju nabavu jer bi time mogle ostvariti uštede već od 85 milijardi do 152 milijarde eura. "Jaka središnja organizacija nabave od temeljne je važnosti za smanjenje posredne potrošnje. Važno je prepoznati da su veća pokrivenost i dublji prodor centralizirane nabave ključni za dovođenje javne potrošnje i BDP-a u ravnotežu", rekao je Branko Žibret iz A.T. Kearneya.
Sad je vrijeme za stvaranje održivog javnog sektora
Imajući u vidu javnu potrošnju u EU koja je 2011. dosegla 6,2 milijarde eura, tvrtka A.T. Kearney upozorava da vodstvo EU mora postići ravnotežu između održavanja europskog pristupa socijalnoj politici i stvaranju konkurentnog okružja. Tako smatraju da je sad vrijeme za djelovanje u smjeru stvaranja održivog europskog javnog sektora te preporučuju vladama članica EU da iskoriste pogodnosti koje pruža optimiziran sustav nabave. Vlade bi tako trebale stvoriti neopterećen i fleksibilan javni sektor, bolje iskoristiti zajedničke službe i istovremeno ciljati pristup više orijentiran prema građanima, tako da potrebe građana stavljaju u fokus javnih politika.
"S obzirom da su sva rješenja tako očita, ključno je pitanje da li sadašnja generacija europskih vođa može nadići 'vlastite sjene' i implementirati prave strategije kako bi poboljšali udio potrošnje u BDP-u. Kako bi se implementirale te strategije, bit će nužna zajednička suradnja za bolju budućnost na svim razinama; među vladama, sindikatima, tvrtkama i u cijelom društvu", pojasnio je Žibret.
