Oporavak gospodarstva u Hrvatskoj još nije vidljiv, dok je eurozoni već uvelike prisutan, a analizirajući utjecaj kreditnog impulsa na takva kretanja analitičari Privredne banke Zagreb u PBZ Tjednim analizama napominju da u novonastalim uvjetima nižeg priljeva kredita, posebno inozemnih, stope rasta iz prethodnog razdoblja neće biti moguće ponoviti bez promjene ekonomskog modela.
U Hrvatskoj je tek u trećem kvartalu zabilježen pozitivan rast BDP-a od niskih 0,2 posto na godišnjoj razini, dok BDP eurozone raste na godišnjoj razini već tri tromjesečja zaredom. Također, domaća potražnja u eurozoni već dva uzastopna tromjesečja bilježi realan rast na godišnjoj razini, a u Hrvatskoj je još uvijek u padu, prenosi agencija Hina pisanje analitičara Privredne banke.
Unatoč pozitivnim stopama rasta kredita poduzećima i građanima u Hrvatskoj, naspram negativnih stopa kredita poduzećima i pozitivnih stopa kredita građanima u eurozoni, oporavak gospodarstva u Hrvatskoj još nije vidljiv, a u eurozoni je već uvelike prisutan.
Jačanje franka
PBZ-ovi analitičari kažu da nominalne stope rasta kredita banaka u Hrvatskoj i eurozoni ne daju pravu sliku utjecaja kreditne aktivnosti na gospodarstvo, odnosno na kretanje domaće potražnje.
Napominju da je slučaju Hrvatske potrebno uzeti u obzir da je na rast gospodarstva u prethodnom razdoblju iznimno velik utjecaj imalo direktno inozemno zaduživanje poduzeća i građana, priljev kojega je znao premašiti priljev kredita od domaćih banaka, kao i da je kod kretanja kredita u 2010. prisutan snažan učinak jačanja švicarskog franka na visinu portfelja kredita građanima.
Iako je impuls u RH pozitivan u drugom i trećem tromjesečju prošle godine, što pokazuje da se priljev kredita oporavlja, ostvarivanje visokih razina kao u razdoblju od 2005. do 2007. godine na sadašnjim razinama zaduženosti i strukture gospodarstva nije moguće ponoviti, ističe se u analizi.
Dodaje se da je domaća potražnja i u trećem tromjesečju 2010. još uvijek u minusu pa njen stvarni oporavak, ako se trend rasta priljeva kredita nastavi ovim tempom, kreće tek od prvog kvartala 2011.
No, i dalje možemo očekivati stope neusporedivo niže od onih iz 'zlatnih godina', kada je rast poticao priljev kredita privatnom sektoru od domaćih banaka i inozemnih izvora.
Kreditni impuls, zaključuju, potvrđuje da u novonastalim uvjetima nižeg priljeva kredita, posebno inozemnih (izvora potrošnje i investicija), a bez promjene ekonomskog modela, stope rasta iz prethodnog razdoblja neće biti moguće ponoviti.
specijal-201012070191004-Izlazak iz krize
Vezani članci:
arti-201010120093006 arti-201011030058006 arti-201012210741006 arti-201101120004006