Erste banka nedavno je smanjila kamatne stope na nove stambene kredite za 0,25 postotnih bodova, ali je istovremeno, kažu neki klijenti, kamate na depozite smanjila za 0,85 postotnih bodova. Riječ je dakle o oko tri puta većem smanjenju kamata na depozite od kamata na kredite, a takva tendencija bržeg pada pasivnih kamata, koje bankarima predstavljaju trošak, od aktivnih kamata, koje im predstavljaju prihod, prisutna je i tijekom zadnjih godinu dana, kada se stanje na tržištu ipak počelo stabilizirati u odnosu na razdoblje najžešće krize, pa građani očekuju da dođe i do prilagodbe kamata visokoj likvidnosti na tržištu. No, ta prilagodba brže dolazi kada su u pitanju depoziti nego krediti, piše Novi list. To je razumljivo s pozicije banaka kojima je profit među primarnim ciljevima, ako ne i glavni. Da su lani sasvim dobro manevrirale u tim vodama potvrđuje najnovije HNB-ovo agregirano nekonsolidirano tromjesečno statističko izvješće banaka prema kojem su banke u 2010. ostvarile čak 3,76 milijardi kuna neto dobiti, što je u odnosu na godinu ranije dobit veća za desetak posto.
Dok su Erste, Raiffeisen, a prije njih i Privredna banka ove godine ipak bar malo smanjile kamate na stambene kredite, najveća domaća banka, Zagrebačka, to još nije učinila. Zaba je međutim lani smanjila kamatnu stopu na stambene kredite koja se još uvijek kreće oko 7 posto u redovnoj ponudi, dok je s druge strane dio klijenata primijetio da im se redovna kamata na oročene depozite bitnije smanjila, s oko 5 posto na 3 posto na godišnjoj razini, čemu onda ipak treba pripisati bonus.
Za građane koji i štede i otplaćuju kredit ovakvo ponašanje banaka tako predstavlja svojevrsni poremećaj tekuće likvidnosti, čije su "usklađivanje" banke zapravo prebacile na klijente.
Kamate će padati zbog niske potražnje
Prema podacima HNB-a, prosječne kamate na dugoročne stambene kredite građanima, uz valutnu klauzulu, su se s kraja 2009. do kraja 2010. godine smanjile sa 6,45 na 6,02 posto, dakle niti za pola postotnog boda, dok su se u istom razdoblju kamate na dugoročne oročene devizne depozite stanovništvu u eurima s 5,43 smanjile na 4,29 posto, dakle za više od jednog postotnog boda. Kako će se dalje kretati kamate na kredite, napominje analitičar Zdeslav Šantić, ne ovisi samo o bankama, nego o dinamici oporavka, ekonomskim i fiskalnim rizicima koji utječu na cijenu zaduživanja, potrebi za zaduživanjem države, ali i o potezima ECB-a. Izgledno je, smatra Šantić, da će kamate na kredite nastaviti padati zbog visoke bankarske konkurencije i niske potražnje za kreditima.
Vezani članci:
arti-201104040221006 arti-201103070474006 arti-201103280345006 arti-201103110608006
